Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

“Roba nevjerovatnih svojstava”: Najčešće prevare u BiH i kako se zaštititi

internet prevare

Slučaj kladioničarskih prevara u Foči nedavno je rezultirao velikim brojem uhapšenih osoba, a slične prevare, bilo na internetu ili u stvarnom životu, postale su bh. svakodnevnica.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakla Snežana Galić, portparol MUP-a USK, veoma čest slučaj u BiH su prevare putem eCommerc servisa.

“U tim slučajevima građani kupuju tzv. “robu nevjerovatnih svojstava” ili pokušavaju kupiti neku robu za nevjerovatno niske iznose. Obično se tu radi o lažnim profilima, koji su aktivni samo kratak vremenski period i gase se. Ovakvih prevara je jako mnogo”, kazala je Galić za Fokus.ba.

U posljednje vrijeme je aktuelan i virus “WannaCry“ koji se distribuira putem spam mailova (neželjene pošte), a koji također predstavlja vid prevare, jer se dobije e-mail poruka sa lažne adrese za koju se misli da je stvarna.

“Nakon što korisnik otvori e-mail, virus potpuno ‘kriptuje’ odnosno ‘zaključa’ podatke korisnika, a hacker traži otkup, obično je to 300 dolara po računaru od vlasnika da mu se vrate podaci, odnosno dostavi ključ za dekripciju. Ovih slučajeva je bilo i u BiH ali i u gradu Bihaću”, navela je Galić te dodala da je Računalna prevara krivično djelo.

Na internetu je veoma čest slučaj, a zabilježeni su slučajevi i u BiH, gdje su hakeri zloupotrebom informacijsko-komunikacijskih tehnologija dolazili u posjed brojeva kreditnih kartica građana koji su koristili eBanking usluge, te su neovlašteno sa tih računa podizali novce, vršili odrđene transkacije, plaćanja i slično.

“Također je bilo zabilježenih slučajeva gdje zlonamjerni korisnici lažiraju e-mail adresu, sa iste pošalju e-mail ciljanoj osobi, obično poznaniku, prijatelju i slično, te ih putem e-maila obavijeste da su ostali bez novca, da su opljačkani, ili izgubili dokumente, te da im se pošalje novac na određeni broj računa ili određeno mjesto”, istakla je Galić.

Kako bi se zaštitili građani mogu poduzeti niz koraka. Preporučljivo je korištenje jakih lozinki (lozinka dužine barem 15 karaktera, sa kombinacijom velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova: – # _ ! % &).

Ukoliko se koriste usluge eBankinga potrebno je imati poseban kućni računar za to, ne koristiti wireless za plaćanje te izbjegavati korištenje računara koje koriste više korisnika (npr. na poslu).

Iz MUP-a USK savjetuju i sljedeće:

1. Ne otvarati e-mail poštu koja dolazi od nepoznatih izvora jer se obično radi o spamu koji sadrži maliciozni kod.

2. Na društvenim mrežama (Facebook, Twitter, Instagram i sl,) ne klikati na nepoznate linkove.

3. Ne odgovarati ni nakakve e-mail poruke koje se dobijaju a kojima se od građana traži korisničko ime, lozinka, ili neki lični podatak.

4. Prilikom kupovine na internet oglašivačima uvijek provjeriti koliko dugo je aktivan profil, te koliko je transakcija isti imao, provjeriti i ocjene korisnika. Ukoliko nema transakcija, profil je skoro kreiran, a potrebno je izbjegavati takve kupovine.

5. Edukacija je jako bitna, jer u lancu informacijske sigurnosti ljudski faktor je najslabija karika.