Retorika podsticanja mržnje
Brojne su izjave koje su se mogle čuti prije dva dana nakon događaja na Kosovu, no, jedina u kojoj je Srbija javno pozvana da uzvrati “istom mjerom” prema Albancima u toj zemlji, došla je od predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, piše Radio Slobodna Evropa.
“U ovom trenutku bez želje da se ti događaji dodatno dramatizuju, mislim da vlasti Srbije treba da manifestuju svoj odnos prema tom pitanju tako što će i Albancima, Šiptarima koji se nalaze na prostoru Srbije, adekvatnim mjerama, isto tako uzvratiti”, poručio je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske u izjavi za Radio Beograd.
Ovu izjavu, koja je istu noć emitovana u direktnom programu Televizije Pink, pojedini analitičari u studiju su u nevjerici prokomentarisali na način da se nadaju kako Dodik ne zna šta je rekao.
Dodikova retorika za bosanskohercegovačku javnost nije iznenađenje i “već je viđena”, kako navode naši sagovornici. Dovode je i u vezu sa predizbornom kampanjom, mada, kako kaže Mirsad Duratović, predsjednik Regionalnog Saveza udruženja logoraša banjalučke regije, Bošnjacima i Hrvatima u Republici Srpskoj ne može biti svejedno kada nešto ovako čuju.
„Milorad Dodik takve prijetnje upućuje nama u Republici Srpskoj godinama, a u posljednje dvije godine to je intenzivirano prema banjalučkom biskupu Franji Komarici koji se zalaže za prava povratnika Hrvata. Naravno da kod određenog dijela povratnika takve izjave unose nemir, strah, vraćaju se ljudi u neki period prije 25 godina, jer znaju da je i tada sve krenulo sa tako nekakvim blažim izjavama, a na kraju je rezultat bio progon pedeset hiljada nesrba iz Prijedora“, kaže Duratović.
zjave Milorada Dodika, koje su prijeteće i jednosmjerne, prema ocjeni analitičara Esada Bajtala, su njegov pokušaj da se nametne u prvi plan nakon što su prema njemu SAD uvele sankcije koje podrazumijevaju zabranu putovanja u tu zemlju i zamrzavanje imovine na teritoriji SAD, kao i u svim zemljama koje se budu pridružile sankcijama.
„Pošto on traži svaki oblik nestabilnosti u regiji ili ovdje, kako bi se izvukao iz vlastitih problema, nije teško zaključiti zašto pokušava tom vrstom retorike da izdejstvuje bilo kakva tektonska politička pomjeranja u regionu kako bi ih iskoristio za neke svoje poteze“, ističe Bajtal.
Za direktora Banja Luka College-a Mladena Mirosavljevića Dodikova retorika ne doprinosi poboljšanju odnosa u cijeloj regiji. On postavlja i pitanje – zbog čega predsjednik Republike Srpske uopšte komentariše događaje u regiji koji ga se ne trebaju ticati.
„Nažalost, predsjedniku Dodiku se tolerišu sve njegove izjave i niko na to ne obraća pažnju računajući na to da su to retoričke izjave koje ništa ne znače i ni na šta ne utiču. Ali je to samo privid, zato što to ne izjavljuje bilo ko, već najmoćniji političar u Republici Srpskoj i jedan od najmoćnijih političara u Bosni i Hercegovini. Sigurno je da takve izjave itekako utiču na rasplamsavanje strasti i podsticanje međunacionalne mržnje i to ne samo kada je riječ o odnosima između Srba i Albanaca, nego i kada je riječ o odnosima između drugih nacija u regionu. To nije retorika koja bi trebala biti primjerena političaru tog nivoa koji obavlja takvu funkciju“, poručuje Mirosavljević.
Da su Dodikove izjave opasne, potvrđuje i Emir Suljagić, predavač na Međunarodnom univerzitetu u Sarajevu i direktor Političkog savjeta Građanskog saveza Bosne i Hercegovine. On kaže kako Dodik vjeruje u sve što govori.
„Hoću da podsjetim da je režim Milorada Dodika do sad potrošio nekih dvadesetak miliona maraka na otvoreno, sistematsko negiranje pravosudno utvrđenih činjenica o genocidu, i da njegova vlada sistematski vodi ka degradiranju nesrba u Republici Srpskoj, uskraćujući im pravo da svoj jezik zovu imenom koji oni misle da treba“, kaže Suljagić.
Zašto Dodik neće da bude bosanski Srbin?
Istovremeno, činjenica je i kako predsjednik Republike Srpske, kada god mu se ukaže prilika, govori protiv Bosne i Hercegovine, najavljujući jednog dana otcjepljenje Republike Srpske. Prije skoro dvije godine, otišao je i korak dalje, provodeći referendum u tom bh entitetu. Zbog toga se nameće pitanje – koliko međunarodna zajednica snosi odgovornost za Dodikovo ponašanje, tolerišući mu sve pobrojano. O tome Suljagić kaže:
„U ovom trenutku, evropska politika u Bosni i Hercegovini ne postoji, svedena je na akcize i pokušaj da se pomogne Draganu Čoviću da provede Izborni zakon. SAD su zabavljene drugim dijelovima svijeta. U ovom trenutku Milorad Dodik koristi činjenicu da je Rusija popunila vakuum povlačenjem međunarodne zajednice sa Balkana. I ne samo da mu se sve može, već sam siguran da će Milorad Dodik nastaviti sa eskalacijom sve dok ne izazove nasilje, jer imamo posla sa čovjekom koji je uvjeren u to da je istorijska ličnost čija je sudbina da napravi drugu srpsku državu na Balkanu, odnosno srpsku državu sa lijeve obale Drine.“
