Republika Srpska žrtvuje zdravlje ljudi zbog proizvodnje struje

Rudnici i termoelektrane u Gacku i Ugljeviku spadaju među najveće zagađivače okoline u Republici Srpskoj koji značajno utiču na kvalitet života i zdravlje stanovnika ovih opština, a za koje nadležni ne pronalaze konkretno rješenje.

Koliko je stanje sa zagađenjem loše potvrđuju i riječi sagovornika Capitala koji žive u blizini termoelektrane i tvrde da RiTE „Gacko“ u pojedinim periodima koji traju nedjeljama i mjesecima dnevno izbacuju i po 2.000 tona pepela u atmosferu.

Postoje i procjene da zagađenje koja stvaraju ova preduzeća izazovu i nekoliko stotina prijevremenih smrti godišnje.

Prema nekim istraživanjima, termoelektrane na Zapadnom Balkanu su prethodnih godina emitovale i po pet puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Trenutno stanje je takvo da RiTE „Ugljevik“ ima sistem odsumporavanja plaćen 85 miliona evra koji je samo povremeno u funkciji, jer njegovo konstantno korištenje izaziva velike troškove.

S druge strane, RiTE „Gacko“ za sada nema nikakve filtere i tek nedavno je raspisan postupak nabavke postrojenja za separaciju uglja vrijedan 82 miliona KM za koji se nadaju da će riješiti problem zagađenja, iako su stručnjaci skeptični prema ovom rješenju.

Iako je u RiTE „Ugljevik“ uloženo 85 miliona evra u sistem za odsumporavanje, ova termoelektrana je prethodnih godina bila regionalni lider u emisiji sumpor-dioksida.

„Gacko“ je, s druge strane, bio lider u emisiji prašine, koja je u nekim periodima bila i trostruko veća od dozvoljene.

Ostić: Postrojenja za prečišćavanje nisu dugoročno rješenje

Ekolog iz Centra za životnu sredinu Dragan Ostić za CAPITAL ističe da su RiTE „Ugljevik“ i „Gacko“ jedni od najvećih zagađivača životne sredine u BiH, što je potkrijepljeno brojkama iz mnogih analiza koje su do sada rađene.

„Brojke ne govore ništa dok ne odete na teren i uvjerite se u to kakav vazduh udišu mještani tih opština“, rekao je Ostić.

Prema njegovim riječima, rješenje za smanjenje zagađenosti je u postavljanju i korištenju filtera.

“RiTE „Ugljevik“ posjeduje filtere, koje rijetko kada koriste. Ne koriste ih jer im nije ekonomski isplativo, s obzirom na to da je za korištenje filtera potrebna određena količina električne energije, ali to ne smije da bude opravdanje za nerad. S druge strane, u RiTE „Gacko“ filteri uopšte ne postoje“, naglašava Ostić.

Ugradnja postrojenja za prečišćavanje uglja je, prema njegovom mišljenju, svakako pomak u ekološkom smislu, ali ako posmatramo dugoročnije, smatra da to i nije najbolje rješenje.

“Ako pogledamo dugoročno, rukovodstva termoelektrana trebalo bi da razmišljaju o načinu na koji će ublažiti posljedice gašenja postrojenja, a ne da im produžuju vijek trajanja koji u svakom smislu ističe“, zaključio je Ostić.

Babić Kovačević: Ljudi žrtvovani zbog struje

Novinarka iz Gacka Milanka Babić Kovačević koja godinama prati stanje u RiTE „Gacko“ za CAPITAL naglašava da je u situacija ovoj opštini bila veoma loša i da se može mjeriti sa stanjem ekološke katastrofe.

„Problem je nastao kada je termoelektrana počela da koristi ugalj iz takozvane povlatne zone, odnosno ugalj koji se nalazi na malim dubinama i koji je, uslovno rečeno, lako eksploatisati, ali on ima veliku primjesu nečistoća“, kaže Babić Kovačević.

Kako pojašnjava, kada ugalj ima veliku primjesu nečistoća znači da je i velika količina pepela koja nastaje kao rezultat sagorijevanja uglja da bi se dobila struja.

S druge strane, termoelektrana nije projektovana da tu količinu pepela može da otpremi, te na taj način pepeo ide kroz dimnjak i završava u atmosferi bez prečišćavanja.

„Procjene su da je u nekim periodima, koji su trajali nedjeljama i mjesecima i do 2.000 tona pepela dnevno odlazilo u atmosferu. Kada nema vjetra grad je prekriven pepelom, a ako ima vjetra onda ga on nosi na drugu stranu, što znači da su se stanovnici Gacka radovali da vjetar ne nosi pepeo na njih“, iznosi Babić Kovačević poražavajuće podatke.

Smatra da je ključno pitanje zašto je termoelektrana dovedena u situaciju da ili radi ovako i u ogromnoj količini zagađuje okolinu ili da ne radi nikako.

„Termoelektrana je radila uprkos tome što je užasno zagađivala sredinu, ali nam je rečeno da je zahvaljujući tome elektroenergetski sistem Republike Srpske opstao. Ovdje su životna sredina i ljudi žrtvovani da bi se proizvodila struja“, rekla je Babić Kovačević.

Ističe da je u prethodnom period termoelektrana bila u remontu te da trenutno stanje nije tako strašno.

„Stanje trenutno nije toliko strašno, ne zato zbog remonta, nego zato što je ugalj suv, nema blata, pa je samim tim i manje pepela, ali plašim se šta će se desiti sa prvim jesenjim kišama“, navodi Babić Kovačević.

Kazala je da je ključno pitanje zašto je izgubljen glavni sloj uglja, odnosno kvalitetniji ugalj.

„Oni to pravdaju kišama i klizištem, ali ja mislim da mi plaćamo cijenu loših odluka koje su dovele u situaciju da nema kvalitetnijeg uglja. Zagađenja i njegovih posljedica ćemo biti svjesni u narednim godinama“, upozorila je Babić Kovačević.

Cvijetinović: Povremeno koristimo sistem za odsumporavanje

Vršilac dužnosti direktora RiTE „Ugljevik“ Diko Cvijetinović za CAPITAL kaže da je u funkciji sistem za odsumporavanje koji je u rad pušten prije tri godine kako bi smanjio zagađenje.

„Povremeno uključujemo taj sistem, ne znam tačno koliko je to puta godišnje, ali je on u funkciji i koristimo ga“, tvrdi Cvijetinović.

Naglašava da im uključivanje ovog sistema proizvodi dodatne troškove, ali da se trude da ga koriste što više mogu.

Kao što je već napomenuto „Elektroprivreda RS“, u okviru koje posluje RiTE „Gacko“, nedavno je po hitnom postupku ugovorila 82 miliona maraka vrijedan projekat gradnje postrojenja za separaciju uglja sa firmom „Termograding“ iz Gacka, koja je od ranije poznata po milionskim ugovorima sa ERS-om.

Vršilac dužnosti direktora „Elektroprivrede“ Luka Petrović je ranije rekao da sve ide po ubrzanoj proceduri te da će postrojenje biti spojeno na sistem do remonta 2026. godine.

Takođe, rekao je i da će novac obezbijediti iz vlastitih sredstava.

Kazao je da termoelektrana sada koristi ugalj lošijeg kvaliteta iz kopa “povlatna zona”, jer je drugi kop “polje c” u kome je kvalitetniji ugalj ugrožen zbog čestih plavljenja i klizišta koja su se pojavila nakon zemljotresa u Stocu.