civilna zaštita
Rekordan broj požara u ZHK: Problem je viši nivo vlasti, helikopteri obično ne stignu na vrijeme
Saradnja i između vatrogasnih jedinica na nivou kantona, kao i susjednih kantona, je dobra i zadovoljavajuća, međutim problematična je saradnja s višim nivoima vlasti.
Vatrogasci u Zapadnohercegovačkom kantonu (ZHK) u prva tri mjeseca ove godine imali su 359 intervencija što je najviše otkada Uprava civilne zaštite vodi evidenciju.
Od ukupnog broja požara 188 se odnosilo na požare trave i niskog raslinja, u 132 slučaja radilo se o šumskim požarima, a zabilježeno je i 16 požara na stambenim objektima. Ukupno je izgorjelo 1.439 ha površine od toga 1.301 hektar šume.
– Mi raspolažemo skromnim resursima u borbi protiv požara, kada su u pitanju ljudstvo i tehnika, pa nam se događa da imamo istovremeno više požara na području jedne vatrogasne postrojbe te su vatrogasci primorani ići na novu intervenciju, a nisu u potpunosti pogasili požar na požarištu na koje se kasnije moraju vraćati. Tako nam se događa da isti požar gasimo i po nekoliko dana što iscrpljuje vatrogasce i financijski značajno povećava troškove – kazao je u razgovoru za Fenu
pomoćnik direktora Uprava civilne zaštite ZHK Mladen Bošnjak.
Na području ZHK-a djeluju četiri profesionalne vatrogasne jedinice (Široki Brijeg, Ljubuški, Grude i Posušje) i dobrovoljna vatrogasna društva Gorica, Mokro, Kočerin.
Nedavno su formirana nova dobrovoljna vatrogasna društva Rakitno i Tihaljina, dok je Vir u fazi registriranja.
– Požarnu sezonu očekujemo sa 47 profesionalnih vatrogasaca i 106 vatrogasaca u DVD-ima. Pored njih, djeluje i Vatrogasna postrojba Violeta Grude koja u svom sastavu ima 14 vatrogasaca – kazao je Bošnjak.
Po njegovim riječima, saradnja i između vatrogasnih jedinica na nivou kantona, kao i susjednih kantona, je dobra i zadovoljavajuća, međutim problematična je saradnja s višim nivoima vlasti.
– Naročito se to odnosi na angažman helikoptera Oružanih snaga BiH za gašenje požara iz zraka na nepristupačnom terenu. Zbog složene procedure traženja nerado se odlučujemo da istu zatražimo, a ako je i zatražimo, helikopteri obično ne stignu na vrijeme ili uopće ne stignu – istaknuo je.
Komentirajući materijalnu opremljenost vatrogasnih jedinica u ZHK-u, Bošnjak je kazao kako vatrogasci posjeduju opremu i vatrogasna vozila za gašenje požara otvorenih prostora te opremu i višenamjenska vozila za tehničke intervencije, prvenstveno kod težih prometnih nesreća kada je potrebno izvlačiti unesrećene osobe iz karamboliranih vozila.
U planu je nabavka vatrogasnih vozila s ljestvama koja su nužna kod požara na stambenim objektima, industrijskim objektima i sličnim objektima.
Bošnjak je dodao kako je nužno opremiti postojeća i novoformirana dobrovoljna vatrogasna društva pa je na inicijativu Uprave civilne zaštite formirana zajednička služba za zaštitu od požara u koju su uključeno predstavnici DVD-ova.
Dio opreme bit će nabavljen vlastitima sredstvima i kroz IPA II projekt Bosna Hercegovina – Crna Gora “Unapređenje kapaciteta za prevenciju, pripremu i odgovor na katastrofe”.
Pored opreme za vatrogasce tim projektom je osigurana izgradnja poligona za vatrogasne vježbe u Grudama u poslovnoj zoni Pogana Vlaka – Poljanice te nadogradnja projekta Holistic.
U okviru projekta Holistic (autonomni sistem za nadzor i praćenje šumskih požara) bit će instaliran video oprema uz pomoć kojeg će vatrogasci moći imati nadzor svog područja u realnom vremenu.
– Ovaj napredni sustav ima za cilj uspostavljanje virtualne mreže za upozorenja na šumske požare i time smanjenje vremena odziva, kako bi se poboljšale i koordinirale preventivne i interventne mjere, čime bi se smanjile opožarene površine, materijalni i ljudski gubici. Ovaj sustav će osigurati 24-satni nadzirati većeg dijela Županije zapadnohercegovačke, s mogućnošću proširenja video-nadzora i na druga potencijalno ugrožena područja naše županije. Kamere imaju mogućnost prepoznavanja dima na visini od 10 metara iznad zemlje na maksimalnoj udaljenosti od 15 km, s mogućnosti zumiranja do 6 km, te šalju zvučni ili svjetlosni alarm u Županijski operativni centar u Grudama – pojasnio je Bošnjak.
Pored profesionalne obučenosti i materijalne opremljenosti gasitelja, ono na čemu treba konstanto raditi je edukacija stanovništva o opasnostima od paljenja vatre na otvorenom, ocijenio je.
– Stalno apeliramo na građane da svojim ponašanjem ne ugrožavaju svoje i tuđe živote, svoju i tuđu imovinu te da ne pale vatra na otvorenom prostoru u vrijeme požarne sezone, a naročito kada su atmosferski uvjeti takvi da pogoduju brzom širenju požara što za sobom povlači kaznene i druge sankcije iz Kaznenog zakona FBiH i Zakona o zaštiti od požara i vatrogastva. Indikativno je da se svake godine gotovo redovito ponavljaju požari na istim lokacijama što ne može biti slučajno – rekao je Bošnjak.
Osvrnuo se i na divlje deponije koje uzrokuju brojne probleme i koje su mjesta na kojima često izbijaju požari.
– Nažalost u našoj županiji imamo velikih broj takvih deponija, a pojedine su toliko velike, poput deponije starih guma na lokaciji Gorica, da mogu izazvati pravi ekocid. Pozvao bih odgovorne institucije i ekološke udruge da se pokrenu akcije čišćenja takvih deponija i onemogućavanje daljnjeg odlaganja otpada na njima – istaknuo je Bošnjak.