Registrovan pad budžeta od 26,6 miliona KM na nivou općina i gradova

Savez općina i gradova Federacije Bosne i Hercegovine prezentirao je danas Analizu uticaja pandemije koronavirusa na jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH koja je, između ostaloga, pokazala pad prihoda od 26,6 miliona KM u prvih šest mjeseci 2020. godine u odnosu na 2019. godinu.

U Analizi su predstavljene pojedinačne komponente lokalnih prihoda koje su najizloženije ekonomskim fluktuacijama usljed restriktivnih obustava ekonomskih aktivnosti te na segmente potrošnje koju su najpovezaniji sa zdravstvenim, socijalnim i ekonomskim posljedicama pandemije.

Jedan od osnovnih nalaza analize je da je pandemija koronavirusa na fiskalnom aspektu uzrokovala “efekat makaza” koji karakterizira nagli pad prihoda uzrokovan usporavanjem privredne aktivnosti s jedne strane, a na drugoj rashodovnoj strani uzrokuje povećanje potrošnje.

Također, istaknuto je da su općine i gradovi koji su razvijeniji, imaju veće budžete i veći broj stanovnika iskusile veći pad prihoda, od manje razvijenih i nerazvijenih općina.

Direktorica Saveza općina i gradova FBiH Vesna Travljanin kazala je danas da ova studija ne bi trebala biti cilj sama sebi nego bi mogla biti osnova za dijalog prije svega s višim nivoima vlasti jer je namjera da se u budžetima lokalnih zajednica predvide i ovakve situacije kakav je bila pandemija.

– Ipak administracija općina i gradova se snašla jer je život nastavljen, a Savez je nastojao lobirati posebno kada je u pitanju Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa za prenamjenu sredstava – dodala je Travljanin.

Podsjetila je da je 30 miliona KM sredstava od kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) prošle godine preusmjereno općinama i to po 385.000 KM. Trećina od tog iznosa, odnosno 125.000 KM dato je općinama, a dvije trećine usmjerene su na konkretne projekte.

Saradnik za finansijska pitanja u Savezu općina i gradova FBiH i autor analize Gregor Jurišić prezentirao je i preporuke za budućnost koje se odnose na više nivoe vlasti, ali i na to šta jedinice lokalne samouprave mogu poduzeti na autonomnom jačanju vlastitog fiskalnog imuniteta.

Preporučeno je da se uspostavi Vanredni stabilizacijski fond koji bi se po principu automatskih stabilizatora aktivirao kada općine i gradovi iskuse nagli pad prihoda ili naglo povećanje rashoda, a sve s ciljem da se ojača otpornost budžeta lokalnih zajednica.

Jurišić je napomenuo da je lokalni nivo vlasti najbliži građanima i najbolje poznaje potrebe građana i privrede te bi sredstva mogli usmjeriti u najpogođenije sektore koji imaju najveći potencijal za ostvarenje produktivnog ekonomskog rasta i osiguralo oporavak.

Rečeno je i da federalni nivo vlasti može povećati fiskalnu otpornost općina i gradova povećanjem udjela za općine i gradove u raspodjeli prihoda od direktnih i indirektnih poreza. Preporučeno je da se prihod od indirektnih poreza sa sadašnjih 8,49 posto poveća na 9,81 posto.

Kako je zaključeno, evidentiran je pad prihoda od 5,91 posto u prvih šest mjeseci u odnosu na prvu polovinu 2019. godine, dok su prihodi lokalnog nivoa vlasti (64 općine i 16 gradova) za cijelu prošlu godinu umanjeni za osam posto u odnosu na 2019. godinu.