Reformska agenda nam donosi tri teške godine

Povećanje poreza, akciza, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, strukturalne reforme u oblasti radnog zakonodavstva, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, politike zapošljavanja u javnom sektoru, unaprijeđenje poslovne klime i konkurentnosti, reforme socijalnih davanja, restrukruiranje javnih preduzeća, reforme zdravstvenog sektora i vladavina prava, samo su neke od tačaka koje su dio Reformske agende, koju bi Bosna i Hercegovina trebala slijediti u svakoj tački, najmanje naredne tri godine ako želi ijedan kredit Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Svjetske banke (WB) i Europske unije, koja je i predlagač Agende, javlja Al Jazeera.

Ove reforme, koje su bh. političari “krili” do današnjeg dana, sadržane su u finalnom dijelu dokumenta koji će danas biti i potpisan.

Da su stranci pokazali da su bolje uvidjeli da BiH nije u stanju ništa bolje da uradi nego da se prezaduži sama, pokazuje odjeljak koji se tiče reforme javne uprave i reforme javne potrošnje.

Oni će nadgledati svaku navedenu tačku i pružiti svu pomoć nadležnim institucijama u naredne tri godine.

Ovo praktički znači, da su budžeti određeni unaprijed, sa jasno definiranim mjerama štednje, uz klauzulu da “i kada BiH i entiteti dobiju novac u budžete, vlade neće moći da povećavaju plate zaposlenih u javnim institucijama”.

Sav novac koji BiH sakupi na ovaj način, strogo će pratiti predstavnici europskih i svjetskih monetarnih tijela, kojima praktički danas u ruke, ovom agendom predajemo fiskalni i monetarni sistem BiH u naredne tri godine, da spasu BiH od javnih dugova ili da im damo šansu da vidimo “grčki scenario” u BiH.

Ako sve pobrojano ne bude dovoljno, od kraja 2015. godine “na najvišem nivou” razmatrat će se mogućnost i povećanja stope PDV.

Prema nekim spekulacijama, sadašnja stopa od 17 posto nedovoljna je da se pokrije javni dug i javna potrošnja, pa bi od naredne godine PDV mogao biti 20 posto, dok pesimisti idu i do granice od 23 posto.

Poskupljenja, otpuštanja, siva ekonomija…

Poskupit će duvan i alkohol, a novac koji dobijemo na ovaj način bit će usmjeren na poboljšanje zdravstvenog sistema i smanjenje dugova.

Također slijedi otpuštanje zaposlenih u javnom sektoru, a prema nekim procjenama, čak 15 posto trenutno zaposlenih, mogao bi ostati bez posla.

Ovo i nije čudno, s obzirom na činjenicu da 64 posto BDP-a godišnje troši se samo na finansiranje javnog sektora, odnosno jedne državne, dvije entitetske i 10 kantonalnih vlada, koje sve imaju i svoje parlamente, svoje poslanike, a u BiH, državi sa 4,5 milona stanovnika ima više od 170 ministara.

Kako problem rastuće birokracije, tri, odnosno četiri nivoa vlasti (RS/B) ne možemo riješiti izmjenama Ustava BiH koji nam ih je takve dao, jer su svi pregovori o promjenama Ustava BiH do sada propali, troškovi će se morati rezati, kao i broj zaposlenika.

Poreske agencije – četiri u BiH – prema Agendi, morat će surađivati zajedno, da bi se smanjila “siva ekonomija”, poboljšala naplata PDV-a, ali i da bi se stanje sa zapošljavanjem i povećanjem plaća u javnm sektoru, kojeg prema agendi, ne smije biti u naredne tri godine držalo pod kontrolom.

Naplaćivanje zaostalih poreskih dugova još su jedna od tačaka, s kojima će se bh. ekonomija morati izboriti u naredne tri godine. Ako samo uzmemo statistički podatak da poreski obveznici samo u RS duguju milijardu maraka državi, ovo će biti kao dodatni izvor prihoda, koji je “sačuvan u šteku”.

“Transparentnije planiranje u sprovođenju javnih investicija, poštivanje Zakona o javnim nabavkama u BiH, borba protiv korupcije”, samo su još jedan “trn u nozi” s kojim se BiH mora suočiti, jer nije u posljednjih 20 godina. Da li će postojeći pravosudni sistem, moći pratiti visokorastuću korupciju, zbog kojih svakih šest sekundi u BiH nestane 13 eura?

Nužna reforma pravosuđa

Ako je suditi po kaznama izrečenim za nepoštivanje Zakona o javnim nabavkama BiH i korupciji do sada, teško da će aktuelni pravosudni sistem moći da odgovori na ovaj zadatak.

Poglavlje o reformi pravosuđa, famozno Poglavlje 23. u pregovorima sa Europskom unijom, stoji u mjestu već sedam godina. Ako EU ima namjeru da izvede BiH iz dugova u kojima grca, onda će se morati fokusirati i na reformu pravosuđa BiH koje svakim danom pokazuje da nije sposobno da se nosi ni zakonski, ni da ima pretjerano volje sa sistemskom korupcijom, koja, prema nekim istraživanjima koje su sprovodile strane nevladine organizacije, “divlja” baš u javnom sektoru. Do sada, država nije pokazala pretjeranu volju da sama sebe kažnjava zbog ovakvih prijestupa.

Entitetske vlade su se obavezale da će morati konačno da se suoče sa problemima javnih preduzeća koja od rata naovamo prave samo gubitke.

U Agendi se ističe: “Javna preduzeća će se definirati na ona koja posluju sa gubicima i koja se uz pomoć mogu napraviti konkurentnim na tržištu i ona koja čeka privatizacija/likvidacija u srednjoročnom periodu, a program rada i poslovanja ovih preduzeća trebaju napraviti entitetske i državna vlada. Posebnu pažnju poklonit ćemo restruktuiranju željeznica u oba bh. entiteta koja podrazumijeva reorganizaciju i broj zaposlenih, a treba se razmisliti i o djelimičnoj privatizaciji Telekoma u FBiH”.

Malo nelogično izgleda i da država koja izvozi struju ima dva javna preduzeća, dvije Elektroprivrede koje posluju sa gubitkom, a koje, prema najavama, ne namjeravaju rješavati tako što će poskupiti struju stranim partnerima kojima je prodaju, već građanima BiH.

[quote_center]Izvjesno je da će se povećati broj nezaposlenih, da će se smanjiti izdavanja za određene socijalne kategorije, da će se povećati porezi, da povećanja plata neće biti, nego samo smanjivanja, da se ne isključuje mogućnost ni da pojedina javna preduzeća budu i ugašena, a pojedina preduzeća budu privatizovana[/quote_center]

I nije samo Elektroprivreda problem.

Problem su i telekom operateri, koji svuda u svijetu posluju sa enormnim profitom, ali u BiH poslovnu godinu završavaju ili sa gubicima ili na pozitivnoj nuli ili sa jedva vidljivom zaradom.

Ako BiH nije sama u stanju da se dogovori šta da se radi sa telekom operaterima, elektroenergetskim sektorom, izgleda da će međunarodne finansijske institucije, kojima će danas dati saglasnost i ovlaštenja, brinuti o tome.

Nužno donošenje seta zakona

Federacija BiH morat će donijeti cijeli set zakona, kojima bi se morao smanjiti javni dug, ali i povećati konkurentnost i otvoriti tržište za strana ulaganja. Isti problem čeka i RS.

Činjenica je da se strani investitori žale na tromost i sporost bh. administracije kada žele da ulažu u BiH i da nerijetko, skupina propisa, normi koju moraju ispunjavati, papira koje moraju popuniti, u prosjeku traje između pola i godine dana. Investitori i koji imaju želju da svoj novac ostave u BiH, kada se suoče sa birokratskim zidom, odustaju i prebacuju svoj novac u druge države, gdje im je procedura lakša i gdje preduzeće mogu osnovati za dan. Čak i preko interneta.

Upravo je taj problem potenciran u Agendi. Bosna i Hercegovina gubi milijarde zbog spore administracije koja uzima 65 posto BDP-a samo za svoje plate.

Naravno, u Agendi je potcrtano da će se voditi računa i da će nadležne službe provjeravati potencijalne investitore u BiH, u sklopu borbe protiv terorizma i u sklopu borbe protiv globalnog pranja novca, te se garantuje da će BiH za sve ovo imati pomoć EUROPOL-a i nadležnih sigurnosnih agencija.

Tržište rada će se morati prilagoditi zahtjevima poslodavaca, a EU kritikuje BiH jer je i previše popustljiva i prema “socijalnim partnerima, čija su očekivanja prilično nerealna”, navodi se u Agendi.

Mijenjat će se zakoni o radu, s tim što će svaki radnik imati adekvatno zdravstveno osiguranje (zdravstveno osiguranje i zdravstveni sektor u Agendi su spomenuti više od 60 puta, što izgleda kao “rak rana” bh. društva).

Posebnu kritiku dobila je Vlada FBiH koja će morati da napravi bazu podataka korisnika socijalnih davanja.

“Bit će zamrznuti troškovi za privilegovane penzije, te smanjenjem opcija za privremeno penzionisanje kod visokorizičnih zanimanja, uvođenjem razumnih sankcija za privremeno penzionisanje i bonusa za kasnije penzionisanje kako bi se produžila dob za efektivno penzionisanje i uvođenje održivog indeksiranja primanja. Revizija radi verifikovanja prihvatljivosti postojećih korisnika će biti ubrzana u cijeloj FBiH, a Vlada FBiH će ojačati zakonski okvir za poboljšanje postupka revizije. Ubrzat će se provođenje penzionih reformi na osnovu novog zakona o penzionom sistemu”, ističe se u Agendi.

Prvi izvještaj o tome šta je BiH uradila, mora se podnijeti 15. novembra.

Nimalo lake tri godine

Prema ovome što piše u Agendi, naredne tri godine neće biti nimalo lake za Bosnu i Hercegovinu i njene građane.

Izvjesno je da će se povećati broj nezaposlenih, da će se smanjiti izdavanja za određene socijalne kategorije, da će se povećati porezi, da povećanja plata neće biti, nego samo smanjivanja, da se ne isključuje mogućnost ni da pojedina javna preduzeća budu i ugašena, a pojedina preduzeća budu privatizovana.

No, ne može se reći da vlasti BiH nisu znale za ovaj problem već 20 godina, ali su ga u strahu od socijalnih nemira, ali i zbog očuvanja svojih visokih plata, uspješno gurale pod tepih.

Vlade se trenutno zadužuju kod komercijalnih banaka da isplate što moraju zakonima o sprovođenju budžeta.

Da li će tri godine “stezanja kaiša” uspjeti da popravi štetu koja je činjena prezaduživanjem već 20 godina i da li je Agenda samo krpljenje rupa koje nam ostaju iz Ustava BiH i kratkoročno rješenje, a ne spas? Da, trpit će Bosanci i Hercegovci naredne tri godine sve navedeno. Ipak, krajnje je vrijeme da se pobriše prašina koja se pokrivala tepihom 20 punih godina, jer je očigledno da se za sada svi guše u njoj.