Reforma javne uprave jedan od preduslova za uspješnu integraciju u EU

Reforma javne uprave jedan je od preduslova za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju (EU), a obaveza je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju te olakšava provođenje neophodnih reformi za članstvo u EU i pruža efikasnu raspravu o tom procesu, kazala je danas u Sarajevu direktorica Vanjskopolitičke inicijative BiH Anida Šabanović predstavljajući Monitoring izvještaj za Reformu javne uprave Bosni i Hercegovini 2019/2020.

Šabanović je naglasila da od decembra 2019. do decembra 2022. godine, Vanjskopolitička inicijativa BH, u saradnji sa partnerima iz Think for Europe (TEN) mreže i uz podršku briselskog Centra za evropsku politiku (European Policy Centre – EPC) realizuje projekat Osnaživanje civilnog društva zapadnog Balkana za reformisanu javnu upravu (WEBER 20) posvećen ojačavanju participativne demokratije kroz veće angažovanje civilnog društva u razvoju politika i implementaciji reformi javne uprave.

Istakla je da se projekt realizuje uz podršku Evropske komisije, a naslanja se na prvi WEBER, koji je bio realizovan od kraja 2015. do kraja 2018. godine. Cilj projekta je, dodala je, jačanje položaja organizacija civilnog društva u kreiranju javnih politika na nacionalnom i regionalnom nivou i unapređivanje njihove nadzorne i konsultativne uloge.

Osposobljavanjem organizacija civilnog društva za učešće u konstruktivnom dijalogu posvećenom reformama, Šabanović je dodala da projekat WeBER 2.0 doprinosi regionu u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

– Jedan od primarnih preduslova za članstvo u EU je nadležnost administrativnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnog zakonodavstva EU, pravne stečevine EU – kazala je.

Šabanović je pojasnila da je za Bosnu i Hercegovinu analiza pod ovim pokazateljem obuhvatila, između ostalog, Akcioni plan za provedbu Strategije RJU za BiH 2021-2023 te Strategiju reforme upravljanja javnim finansijama u institucijama Bosne i Hercegovine 2017-2020.

Tvrdi da su organizacije civilnog društva konsultovane samo tokom izrade Akcionog plana za provedbu Strategije RJU za BiH 2021-2023, od dva analizirana dokumenta.

Šabanović je poručila da bi institucije trebale organizirati konsultacije s OCD što je prije moguće u procesu izrade dokumenata te da je potrebna jaka kampanja zagovaranja kako bi se platforma E-Konsultacije (E-konsultacije) koristila u punom kapacitetu.

Dodala je da su potrebne i široko reklamirane konsultacije, kao i proaktivno obraćanje različitim grupama zainteresovanih da učestvuju u konsultacijama.

– Potrebno je usvojiti novu Strategiju za reformu javne uprave na svim nivoima, zajedno s Operativnim planom za reformu javne uprave koji osigurava kvalitet, djelotvornost, finansijsku održivost, odgovornost i koordinaciju reforme javne uprave. Također je potrebno povećati efikasnost primjene RJU i sveobuhvatnost praćenja i izvještavanja – poručila je Šabanović predstavljajući izvještaj.

Budući da su ovlasti za donošenje odluka podijeljene između entiteta i Distrikta Brčko, Šabanović je kazala da je teško imati samo jednu centralnu vladinu instituciju zaduženu za razvoj i koordinaciju politika u Bosni i Hercegovini.

– To znači da svaki od ovih nivoa vlasti ima svoj pravni sistem koji reguliše ovo područje. U svrhu ovog istraživanja ispituje se samo državni nivo istakla je.

Šabanović je kazala da godišnje izvještavanje o učinku treba poboljšati tako da uključuje vidljive rezultate postignute u različitim oblastima politika u izvještajnom periodu. Vijeće ministara BiH trebalo bi da objavljuje izvještaje u formatu otvorenih podataka i trebalo bi početi redovito objavljivati sve usvojene dokumente sa svake sjednice – poručila je.

Govoreći o ljudskim resursima, Šabanović je kazala da je Agencija za državnu službu i odjeli za obuku ne rade zajedno kako bi trebali te da je nemogućnost upoređivanja rezultata upravljanja ljudskim resursima na svim nivoima vlasti povećana općim nedostatkom podataka i neujednačenom metodologijom.

– Upravljanje ljudskim resursima se ne prati sistematski na svim nivoima vlasti, a tijela državne službe ne daju javne podatke na raspolaganje. Nije postignut napredak u uspostavljanju funkcionalnih informacionih sistema za upravljanje ljudskim resursima na svim nivoima vlasti – istakla je.

Šabanović je naglasila da Zakon o državnoj službi ne predviđa stvaranje centralne baze podataka o ljudskim resursima te da Agencija za državnu službu samo prati ukupan broj državnih službenika.

– Propisi koji uređuju djelatnosti državne službe u Bosni i Hercegovini, uključujući radni odnos u državnoj službi, ne predviđaju ograničenje broja privremenih angažmana. Zakonu, također, nedostaju definisani preduslovi ili nadležnosti za privremeno angažovanje pojedinaca u državnoj upravi za poslove koji su ekvivalentni ili slični onima koje obavljaju državni službenici – istakla je.

Budući da Zakon o radu u institucijama BiH ne predviđa javni konkurs za radna mjesta koja se moraju hitno popunjavati u periodu od najviše tri mjeseca, Šabanović je kazala da procesu angažmana nedostaje transparentnost.

– Trajanje ugovora o privremenom angažmanu ograničeno je, ali može trajati duže od godinu dana. Ugovori na određeno vrijeme prema Zakonu o državnoj službi mogu trajati samo devet mjeseci, osim ako radno mjesto nije popunjeno zbog bolovanja ili porodiljskog odsustva državnog službenika, u tom slučaju mogu trajati i do dvije godine – kazala je.

Šabanović tvrdi da treba usvojiti novi, sveobuhvatni strateški okvir za reformu javne uprave koji reguliše područje državne službe i upravljanja ljudskim resursima te da registri državnih službenika moraju biti pravilno uspostavljeni i dostupni na mreži.

– Kada se uspostave, sve institucije u sistemu državne službe trebale bi redovno ažurirati registre. Godišnji izvještaj o državnoj službi treba sadržati podatke o svim oblicima privremenih angažmana u državnoj službi – istakla je.

Monitoring izvještaja za BiH je drugi izvještaj o sistemskom monitoringu reforme javne uprave (PAR Monitor) za period 2019/2020. godina. Monitoring reforme javne uprave koji se provodi unutar WeBER 2.0 projekta predstavlja nezavisni nadzor reforme javne uprave od strane civilnog društva za zemlje zapadnog Balkana.

Izvještaj sadrži ključne nalaze za BiH u šest oblasti reforme javne uprave koji se temelje na SIGMA-inim Principima reforme javne uprave, stoga ovaj izvještaj predstavlja nadopunu rada SIGMA-e i Evropske komisije koja kao osnovu za izvještavanje uzima perspektivu civilnog društva.