Vremenska prognoza Stanje na putevima Kursna lista

(Ne)rješiva enigma

Redukcije vode u Sarajevu: “Ostaje nam da gledamo u nebo i nadamo se kiši”

cesma voda redukcija
Foto: Unsplash
Ilustracija

“Aktuelni ministar vanjskih poslova (Elmedin Konaković, op.a.) je prije osam godina, kada je bio u SDA, prvi počeo s restrikcijama vode za Sarajevo”

Iako smo jedna od najbogatiji zemalja kada je voda u pitanju u Evropi, u glavni grad BiH ovih danas ponovo su uvedene redukcije vode.

One će kako su javili iz ViK-a trajati od 00:30 sati pa do 05:30 ujutro.

Izvorišta su gotovo presušila, a ni meteorološke prognoze ne idu u prilog, barem kada je u pitanju kiša, obzirom da se i u narednom periodu očekuje toplo i sunčano vrijeme.

Otežane hidrološke prilike

Suša naravno, nije uzrokovana samo dugim izostankom kiše i visokim temperaturama ovog ljeta, već i izostankom padavina i visokim temperaturama tokom posljednje zime. Naime, kako su jučer saopćili iz ViK-a, prethodna zima je bila najtoplija zima u Sarajevu od 1951. te je prethodno proljeće bilo najtoplije proljeće otkako se vodi evidencija o temperaturi zraka.

Prema prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ) za period od 30. augusta do 12. septembra, većih promjena na nebu iznad Bosne i Hercegovine neće biti ni narednih dana jer će prostrano anticiklonalno polje i dalje uslovljavati nebesko plavetnilo, uz obilje sunca. Upozorili su da će to dodatno otežati hidrološke prilike.

O ovom problemu, koji se, kao i većina, talože godinama, bez da se ponudi neko konkretno rješenje, razgovarali smo s hidrologom Murizom Spahićem. On nam je na početku rekao da se u vremenu ovakvih suša, sve ovo moglo i očekivati.

“Ja sam davno nekad izjavio da kada su poplave, mi gledamo u nebo, gledamo kada će padavine prestati i sunce obasjati. Sada isto radimo i samo gledamo hoće li kiša pasti. Da bi to preduprijedili moramo razmišljati u vremenu koje nije to, već se to radi sukcesivno, drugim riječima strateški. Za ovoliki broj stanovnika, količina vode koja se dobija u sarajevskom polju, na izvorištu Bačevo, u hidrološkoj zoni koje se svake pete godine, vodozaštitne zone smanjuju, pa se proglašavaju druge prvim i redom. Bjelašnica i Igman se proglase hidrološkom zonom, a ne vodozaštitnom, a onda gore dođe neki tajkun pa počne sjeći šumu, pa se Babin Do proglasi turističkim objektima, e to su sve te negativnosti”, ogorčeno nam govori Spahić.

Ističe da je sada najbitnije planirati naredne korake.

Foto: Screenshot

“Prostorno planiranje je vrlo bitno, po segmentima. Ako npodzemni recipijenti, podzemne akumulacije, odnosno vode u sarajevskom polju, ne mogu podmiriti Sarajevo, zbog raznih razloga, a ima tu i gubljenja vode, onda bi trebalo izvršiti analizu odakle bi se moglo akumilirati vode u vrijeme intenzivnih padavina, jer i podzemne i površinske vode su od padavine, da bi ih mogli rezervirati, jer i u Sarajevu postoje vodni rezervoari i da se u vrijeme, kada se osjeti nestašica tih proticaja voda ili sušenja izvora, mora da se to priključi ili uključi. To praktično znači da je trebalo nekad davno sve tokove koji su blizu Sarajevo, a to su Crna i Bijela rijeka, njih zaštititi i ostaviti za budućnost”, pojašnjava.

Jasni planovi

Kako kaže izgubio se više u priči, jer ga niko nije ranije slušao.

“Nisu mi ni unazad destak godina slušali kada sam rekao da se ne smiju dirati ovi mali tokovi koji se nalaze na višim nadmorskim visinama, jer su to zalihe pitke vode u BiH, koje nam pomogu pomoći. Treba okupiti one koji su duboko ušli u hidrološku nauku, odnosno naučnike, zatim vodo-privredne subjekte koji bi mogli slijediti ovo što naučnici kažu. E sad, hajde mi recite ko će to mene poslušati, nažalost niko”, govori Spahić.

Dodaje da će i ovo trajati dok ne padne kiša, te će se nakon toga sve zaboraviti.

“I ovoj suši dolazi kraj, dani kraćaju, uskoro će ravnodnevnica, pa sunce će biti u nižim položajima, odnosno neće grijati zemlju i onda će doći do smjene toplog sa nešto hladnijim vremenom i teško će nam biti ako ovo bude zamijenjeno sa oštrom zimom bez snijega”, upozorava ovaj hidrolog.

Bolje hodati po Klagenfurtu

Posebno je zanimljiv potez Vlade Kantona Sarajevo, koja u ovim momentima se nalazi u Klagenfurtu, dok traju redukcije vode u glavnom gradu BiH. Spahić nas je usput i podsjetio kada su redukcije vode počele.

“Aktuelni ministar vanjskih poslova (Elmedin Konaković, op.a.) je prije osam godina, kada je bio u SDA, uvodio restrikcije vode za Sarajevo, da bi poskupila ta voda. Konaković je to prvi započeo, a tada nisu bile potrebne, nego jednostavno imate dosta neplatiša u Sarajevu. Oko 30 posto voda koje izviru iz Bačva prema potrošačima se gube u vodovodnom sistemu. Veliki je broj neplatiša vode u Sarajevu i to su ogromne količine vode koje se troši. Što bi se pokretalo bilo šta oko toga? Pa bolje je hodati po Klagenfurtu”, zaključuje Spahić u razgovoru za Fokus.