Reducirati neplaćeni rad i raspodijeliti odgovornosti između muškaraca i žena u BiH

Na konferenciji o značaju ekonomije brige i njege za rodnu ravnopravnost, koja je danas održana u Sarajevu, prezentirani su rezultati istraživanja UN Women BiH “Polazne studije o ekonomiji brige i njege u BiH“ u kojoj je pregled ključnih karakteristika politika, programskih opcija, kao i nesrazmjerna odgovornost za brigu i njegu koja je prebačena na žene, a koja je izvor rodne neravnopravnosti.

“Nemam ti kad” je rečenica koja se često koristi, a odražava nedostatak vremena, što je situacija u kojoj se žene svakodnevno nalaze zbog preopterećenosti neplaćenim radom brige i njege.

Rezidentna koordinatorica Ujedinjenih nacija u BiH Ingrid MacDonald intenzivno se bavi pitanjem ekonomije brige i njege, jer to globalno, jedan od najbrže rastućih sektora i glavni pokretač zapošljavanja, uglavnom žena, koje često čine većinu radne snage u tom sektoru.

Navela je podatak da žene u BiH svaki dan provode u prosjeku šest sati obavljajući neplaćene poslove njege, u državama EU to je 3,5 sati. S druge strane, muškarci na te poslove troše upola manje vremena.

-Ženama i muškarcima u BiH potrebna su programska rješenja koja će uspostaviti sisteme podrške i brige, a koji su utemeljeni na poštivanju ljudskih prava, rodno odgovorni, inkluzivni prema osobama sa invaliditetom, osjetljivi prema osobama starije životne dobi i koji potiču društveno ekonomski napredak – istakla je MacDonald.

Predstavnica UN Women u BiH Jo-Anne Bishop smatra da, iako rad u oblasti brige i njege, potiče zapošljavanje i ekonomski razvoj, i dalje je sistemski potcijenjen. Potkrijepila je tu tvrdnju podatkom da “kada bi neplaćena njega bila plaćena minimalno, ovi radnici bi svjetskoj ekonomiji doprinijeli 11 milijardi dolara godišnje“.

Stoga je UN Women u BiH, uz podršku Švedske i saradnji sa Ekonomskim institutom u Sarajevu, izradio polaznu studiju o ekonomiji brige i njege u BiH.

Studija pomaže, kako je kazala Bishop, da se uvidi neravnomjerna raspodjela odgovornosti za brigu i njegu iz čega proizilazi rodna nejednakost kako u domaćinstvima, tako i na tržištu rada.

-Nadamo se da će studija pomoći da se iniciraju promjene u tri oblasti: da se prepozna ekonomska i društvena vrijednost rada u brizi i njezi, da se smanji neformalno pružanje brige i pomoći, da se preraspodijele uloge i odgovornosti između muškaraca i žena, te da neplaćeni rad u njezi bude odgovarajuće nagrađen, a žene koje obavljaju takve poslove da budu odgovarajuće predstavljene u donošenju odluka – navela je.

U tom smislu je federalni ministar za rad i socijalnu politiku Adnan Delić kazao da su već pokrenute mjere politike, a prezentirana studija je idealna prilika da svi zajedno rade i sarađuju na implementaciji preporuka.

-U ovom trenutku nam je najpotrebnija socijalna karta, odnosno registri kako bi na najadekvatniji način targetirali mjere i sredstva. U narednom periodu fokus nam je na izradi socijalne karte u Federaciji BiH. Podaci bi trebali biti ‘krvna slika’ socijalnog stanja u FBiH, te će se kreirati i najbolje politike – istakao je ministar Delić.

Zajedno sa studijom, dodao je, to će biti najbolji alat za donošenje zakona, propisa, i gdje treba ulagati finansijska sredstva, i koja bi korist bila od ulaganja.

Najavio je uskoro i zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, a tu će biti fokus na nezaposlene žene kojih je najviše na biroima.

Profesorica Ekonomskog instituta Sarajevo Maja Arslanagić-Kalajdžić smatra da je “Polazna studija o ekonomiji brige i njege u BiH“ važan dokument i početna je tačka za dosta aktivnosti.

Sektor za socijalna, zdravstvena i pitanje rada su odvojeni, a odvojene su i institucije. Ona smatra da bi svi trebali raditi zajedno na aktivnostima koje su usmjerene na ekonomsko osnaživanje žena.

-Kako bi se žene ekonomski osnažile suštinski treba primarno riješiti pitanje ekonomiju brige koja se odnosi na četiri oblasti: brigu o djeci, brigu o starijima, brigu o osobama s invaliditetom i neplaćene poslove u kući a koji su značajni – istakla je Arslanagić-Kalajdžić.

Krajnji rezultat sudije je, podcrtala je, da imamo kompletnu dijagnozu stanja u ekonomiju brige i njege koja postaje značajna osnova za dalje aktivnosti.

Upravo su na konferenciji danas predstavnici svih nivoa vlasti, nevladinih i međunarodnih organizacija civilnog društva, razgovarali o načinima transformacije ekonomije brige i njege u BiH, i kako raspodijeliti nesrazmjernu odgovornost za njegu i brigu.

S obzirom da je briga i njega ključni element ljudskog života i ekonomije, naglašeno je da studija predstavlja činjeničnu osnovu s ciljem pružanja podrške pozitivnim promjenama u BiH u smislu pravednijeg pružanja brige i njege, što bi doprinijelo ekonomskom i socijalnom osnaživanju žena.

Dato je petnaest preporuka, poduprtih pristupom koji se fokusira na prepoznavanje, smanjenje i preraspodjelu postojeće rodno determinisane podjele neplaćenih poslova njege u domaćinstvu, zajednici (civilnom društvu), tržištu (privatni sektor) i vladi (poboljšanjem pravne i institucionalne infrastrukture).