Razmatran zahtjev potpredsjednice FBiH za ocjenu ustavnosti (VIDEO)

Ustavni sud Federacije BiH danas je na javnoj raspravi razmatrao zahtjev potpredsjednice Federacije BiH Melike Mahmutbegović za utvrđivanje ustavnosti člana 4. stava 5. Zakona o Poreznoj upravi FBiH (PUFBIH), kojom je propisano da direktor ove uprave uz saglasnost ministra, a prema provedenoj proceduri, postavlja i razriješava rukovoditelje sektora unutar Centralnog ureda PUFBiH, odnosno rukovoditelje kantonalnih poreznih ureda.

Podnositeljica zahtjeva smatra da su osporenom odredbom povrijeđene odredbe Ustava FBiH kojima se jamči primjena najvišeg nivoa međunarodno priznatih prava i sloboda, kao i jednakost pred zakonom, te zabrana svake diskriminacije, pozivajući se, između ostalog, na odredbe Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, kojima se jamče jednaka prava svim građanima da imaju pristup javnim službama, bez obzira na pripadnost, uvjerenje, porijeklo, ili neki drugi status.

Kako je saopćila izvjestiteljica u ovom predmetu, sutkinja Aleksandra Martinović, zahtjevom za ocjenu ustavnosti otvara se i pitanje radno-pravnog statusa državnih službenika, a što je regulirano Zakonom o državnoj službi FBiH, te se navodi da su osporenom odredbom narušena načela jedinstvenih zakonskih pravila za postavljanje državnih službenika u organima FBiH, odnosno da se vrši zabranjena politizacija državne službe, kao i narušavaju zakonska načela koja vrijede za cjelokupnu državnu upravu.

Nadalje, podnositeljica zahtjeva ističe da je osporena odredba u koliziji sa Zakonom o državnoj službi, te da takvo zakonsko rješenje stavlja rukovoditelje Centralnog ureda PUFBIH i kantonalnih poreznih ureda, koji imaju status pomoćnika rukovoditelja organa državne službe u nejednak položaj i tretman u odnosu na sve druge državne službenike, odnosno pomoćnike rukovoditelja organa državne uprave FBiH, koji se biraju i postavljaju na način propisan Zakonom o državnoj službi.

– Uslovljavanjem davanja saglasnosti za postavljanje pomoćnika direktora PUFBiH od politički izabranog funkcionera (ministra) narušava se princip zakonitosti i političke nezavisnosti prilikom izbora i postavljenja … – navodi se u zahtjevu za ocjenu ustavnosti.

Zahtjev je dodatno obrazložio i precizirao punomoćnik podnositeljice, advokat Nedim Ademović, detaljno elborirajući njegove navode, te pojašnjavajući kako se primjena osporene odredbe reflektira u praksi, ocijenivši da se radi o pradigmi političke situacije u cijeloj državi, a pogotovo u FBiH.

– Međunarodno pravo, kao i evroatlantske integracije nalažu da se državna uprava osamostali, postane profesionalna i da se isključivo na osnovu principa zakonitosti cijeni njen rad, te da se zaštiti od nepotrebne politizacije što se konstantno dešava – kazao je Ademović, precizirajući kako je u ovom slučaju ‘ključ’ u etnonacionalnoj podjeli teritorija koja se reflektira i na poreznu politiku.

Istovremeno, pozvao se na raniju presudu Ustavnog suda, kojom su utvrđena određena načela u pogledu funkcioniranja i odnosa izvršne vlasti i državne službe, te detaljnije obrazložio odnos između općeg i posebnih zakona (lex generalis i lex specialis) i njihovih normi, na primjeru Zakona o PUFBiH, Zakona o državnoj službi i Zakona o organizaciji organa uprave.

Uz ocjenu kako osporena odredba predstavlja remetilački faktor u profesionalizaciji PUFBiH, Ademović ističe da se jedan direktor, u konkretnom slučaju v. d. direktor PUFBiH tretira različito u odnosu na kolege, direktore drugih uprava.

Referirajući se, konkretnije u pogledu aktuelnog stanja, kazao je da je prvi čovjek PUFBiH izabran većinom u Vladi FBiH, te da je logično da taj čovjek ima puni legitimitet da bira ljude u sklopu vlastitog tima i da za vlastiti rad i rad tih ljudi odgovara istoj toj vladi, odnosno provodi zakon na cijeloj teritoriji FBiH.

– Međutim, u posljednje dvije godine dešavaju se paradoksalne situacije koje govore o tome da kada je direktor (PUFBiH) predlagao određene ljude da Federalno ministarstvo finansija nije davalo saglasnost, upravo zato što ti ljudi nisu odgovarali tom ministarstvu, jer je direktor zahtijevao da to budu ljudi koji će početi otvarati određena pitanja – dodao je Ademović.

Po njegovim riječima, generalno, podjela vlasti između pozicionih stranaka ne bi trebala utjecati na jedinstvenost funkcioniranja uprave, dok se u BiH, odnosno FBiH dešava da su koalicioni partneri u vlasti podijeljeni, ne samo po resorima, nego i unutar resora.

Budući da u međuvremenu, Ustavnom sudu FBiH nije dostavljen pisani odgovor Parlamenta FBiH kao donositelja osporene norme, uz opravdanje da se radi na usuglašavanju stavova dvaju parlamentarnih domova, te da javnoj sjednici nije prisustvovao niko iz Zastupničkog doma, uime Doma naroda Federalnog parlamenta Sudu se obratila predsjedavajuća tog doma Lidija Bradara, navodeći da u cijelosti osporava zahtjev za ocjenu ustavnosti spomenute zakonske odredbe, te da ga smatra neutemeljenim.

Podsjetila je da je pravni status PUFBIH uređen u skladu s odredbama Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH, citirajući određene članove tog zakona, kojima su definirani način osnivanja federalnih uprava, bilo kao samostalnih, ili u sastavu federalnih ministarsatva, kao i njihov djelokrug i nadležnosti, uključujući nadležnosti federalnih ministarstava u pogledu usmjeravanja i nadzora u vršenju poslova iz nadležnosti određenih uprava.

– Status PUFBiH određen je zakonom. PUFBiH je određena kao federalna upravna organizacija u sastavu Ministarstva finansija u čijem su sklopu i Carinska uprava i Financijska policija. Nadležno ministarstvo vrši usmjeravanje i nadzor u obavljanju poslova iz nadležnosti uprave – pojasnila je Bradara, pozivajući se na određene zakonske odredbe, odnosno relacije između federalnih organa uprave i drugih nadležnih organa i institucija.

Zakon o PUFBiH, kako je kazala, ima prioritet u primjeni u odnosu na druge zakone, citirajući, istovremeno, odredbe Zakona o organizaciji organa uprave u FBiH kojima je propisano da rukovodeće državne službenike postavlja na radno mjesto rukovoditelj federalnog, odnosno kantonalnog organa uprave, odnosno rukovoditelj federalne ili kantonalne upravne organizacije u skladu sa Zakonom o državnoj službi, ukoliko to nije posebnim zakonom određeno, pozivajući se na načelo ‘raniji u vremenu, jači u pravu’.

Bradara je u tom kontekstu podsjetila na redoslijed donošenja, stupanja na snagu i početka primjene relevantnih zakona, navodeći kako osporena odredba nije u suprotnosti sa odredbama Zakona o državnoj službi u FBiH, te da nema kolizije/sukoba zakona, detaljno elaborirajući proceduru postavljanja i razrješavanja nositelja određenih pozicija u sklopu državne uprave.

Usto je ustvrdila da nije povrijeđeno ustavno jamstvo jednakosti, niti osporena odredba zakona diskriminacijskog karaktera, odnosno da nema povreda drugih odredbi Ustava FBiH, kao ni Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, navodeći da je isti stav zauzela i Vlada FBiH na 85. hitnoj sjednici od 6. oktobra 2017. godine, osporavajući u cijelosti navode na kojima se zasniva razmatrani zahtjev za ocjenu ustavnosti.

U sklopu pitanja koje su suci Ustavnog suda postavili, a koja se tiču merituma u ovom predmetu, osvetljeni su različiti aspekti i procedure, uključujući pravne i političke implikacije određenih rješenja, pitanje političke (ne)podobnosti, političkog upliva i vaninstitucionalnog, netransparentnog dogovaranja i raspodjele određenih pozicija, te međunarodne standarde iz tog domena.

Nakon okončanja rasprave, strane u postupku su zadužene da u roku tri dana dostave određena pismena u svrhu dodatnog argumentiranja iskazanih stavova.

Javna rasprava Ustavnog suda FBiH zaključena je, a odluka u vezi s razmatranim zahtjevom potpredsjednice FBiH Melike Mahmutbegović bit će donesena naknadno, nakon sjednice vijećanja i glasanja ovog suda.