Razlika u cijenama iz 2019. i 2025. godine: Mljeveno meso je nekada koštalo 9,5 KM

U posljednjih šest godina, cijene osnovnih prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini značajno su porasle.

RTV Slon je analizirao podatke Agencije za statistiku BiH i uporedili prosječne cijene iz 2019. i 2025. godine kako bismo prikazali koliko su poskupljenja utjecala na potrošačku korpu građana.

Osnovne namirnice: Znatan rast cijena

Inflacija, povećanje troškova proizvodnje i globalni tržišni poremećaji doveli su do osjetnog poskupljenja ključnih prehrambenih proizvoda.

Evo koliko su porasle cijene nekih osnovnih artikala koje svakodnevno kupujemo:

Ulje (1 litar)
2019: 2,50 KM
2025: 3,20 KM

Brašno (1 kg)
2019: 0,90 KM
2025: 1,20 KM

Šećer (1 kg)
2019: 1,30 KM
2025: 1,70 KM

Tjestenina – makarone (500 g)
2019: 1,00 KM
2025: 1,50 KM

Puter (250 g)
2019: 4,50 KM
2025: 6,00 KM

Kafa (500 g)
2019: 6,90 KM
2025: 9,50 KM

Cijene dodatnih prehrambenih proizvoda

Osim osnovnih namirnica, poskupljenja su pogodila i druge popularne artikle koje građani često kupuju.

Bijelo vino (1 litar)
2019: 6,00 KM
2025: 8,50 KM

Kisela voda (1 litar)
2019: 0,80 KM
2025: 1,20 KM

Kesica čipsa (mala, 50 g)
2019: 1,20 KM
2025: 1,90 KM

Mali Smoki (40 g)
2019: 1,00 KM
2025: 1,50 KM

Napolitanke keks (300 g)
2019: 2,50 KM
2025: 3,80 KM

Jaja (10 komada)
2019: 2,80 KM
2025: 4,20 KM

Mljeveno meso (1 kg)
2019: 9,50 KM
2025: 14,00 KM

Cijene u pekarama:

Hljeb (500 g)
2019: 1,20 KM
2025: 1,80 KM

Kifle (komad)
2019: 0,20 KM
2025: 0,40 KM

Slanac (komad)
2019: 0,20 KM
2025: 0,35 KM

Lisnato tijesto (250 g, pakovanje)
2019: 1,00 KM
2025: 1,60 KM

Šta stoji iza ovih poskupljenja?

Cijene hrane u Bosni i Hercegovini pratile su globalne ekonomske trendove, a neki od glavnih razloga za ovakav rast su:

Inflacija – Povećanje cijena roba i usluga koje je pogodilo cijeli svijet od pandemije COVID-19 nadalje.

Povećani troškovi proizvodnje – Rast cijena goriva, struje i radne snage utjecao je na cijene gotovih proizvoda.

Geopolitički faktori – Ratovi i sankcije na globalnom nivou direktno su utjecali na cijene sirovina poput žitarica i ulja.

Problemi u lancima snabdijevanja – Otežan transport i logistički izazovi dodatno su povećali cijene uvozne robe.

Kako potrošači reaguju?

Sve više građana bira budžetske opcije, kupuje na akcijama i smanjuje količinu nekih proizvoda u svojoj korpi. Potrošači se okreću i domaćim proizvođačima kako bi pronašli povoljnije alternative, dok su pojedini artikli, poput mesa i mliječnih proizvoda, postali luksuz za mnoge porodice.

Kako će se cijene razvijati u budućnosti ostaje da se vidi, ali trend rasta cijena osnovnih prehrambenih artikala ne pokazuje znakove usporavanja.

Napomene: Cijene u pekarama mogu varirati u 10 pf.