Ratni zločinac osuđen za ubistvo 200 Bošnjaka traži puštanje na slobodu

Haški osuđenik Stojan Župljanin zatražio je prijeveremeno puštanje na slobodu, dok je od sigurnosnih agencija u BiH zatražio je izdavanje garancija kako bi stekao preduslove za prijevremeno puštanje na slobodu.

Osuđen na 22 godine

On je 2016. godine pravosnažno osuđen na 22 godine zatvora zajedno sa Mišom Stanišićem.

Tereti se zbog progona kao zločina protiv čovječnosti, izvršenog putem ubistava, mučenja, protivpravnog zatočavanja, stvaranja i održavanja nehumanih životnih uslova, prisilnog premještanja i deportacije, pljačkanja imovine, bezobzirnog razaranja gradova i sela, uključujući uništavanje ili namjerno oštećenje vjerskih i drugih kulturnih objekata, nametanja i održavanja restriktivnih i diskriminatornih mjera.

neustavni “dan RS-a”

---

Počelo je tog 9. januara 1992: Uslijedili su zločini, protjerivanja i za kraj – genocid

Na osnovu nalaza vijeća, Župljanin i Stanišić su odgovorni i za ubistvo i mučenje kao kršenje zakona i običaja ratovanja. Stojan Župljanin kaznu izdržava u zatvoru u Poljskoj.

Prvobitna optužnica protiv Miće Stanišića i Stojana Župljanina podignuta je pred Međunarodnim sudom u Hagu 2005., odnosno 1999. godine.

Stravični zločini

Među najtežim zločinima iz presude su ubistva oko 200 bošnjačkih zarobljenika na Korićanskim stijenama na planini Vlašić koja su počinjena u augustu 1992. Također, u najteže zločine spada i strijeljanje preko 100 osoba u logoru Keraterm u julu iste godine.

Zločin bez kazne

---

Zločini u Hrasnici: Za silovanje žena srpske nacionalnosti niko nije odgovarao

Župljanin je molbu za prijevremeno puštanje na slobodu podnio 28. decembra prošle godine, a Sud u Hagu se nije izjašnjavao o tome do danas. U svojoj molbi je tražio da mu se odobri prijevremeno puštanje na slobodu 11 februara 2023. godine, dan nakon što su mu istekle dvije trećine kazne zatvora. Od tada pa sve do danas Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove nije odlučio o njegovoj molbi.