Rastrgani između posla načelnika Kozarske Dubice i Banjčeve stranke: Reljić već tri godine pod istragom

Radenko Reljić izabran je za načelnika Kozarske Dubice na lokalnim izborima 2020. godine, a osam mjeseci nakon toga izbačen je iz SNSD-a. Reljić je isključen jednoglasno na sastanku Opštinskog odbora SNSD-a, a koliko je situacija bila ozbilja govori i podatak da je tom sastanku prisustvovao i prvi čovjek stranke Milorad Dodik.

Reljić je iz stranke isključen, kako je rekao povjerenik OO SNSD-a u Kozarskoj Dubici Rodoljub Topić, „zbog svih onih radnji koje su se danima pojavljivale u medijima“.

Podsjećamo da se Reljić gotovo tri godine nalazi pod istragom tužilaštva u Prijedoru zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj i uskoro bi trebala biti donesena konačna tužilačka odluka u ovom predmetu, piše Gerila.info.

Reljić je prijavljen nadležnom tužilaštvu u julu 2021. godine i u međuvremenu je saslušan u svojstvu osumnjičenog za zloupotrebu položaja „tešku“ 800.000 maraka.

– Lice R. R. se sumnjiči da je obavljajući funkciju direktora Doma zdravlja „Кozma i Damjan“ u Кozarskoj Dubici u vremenskom periodu od 2013. do 2016. godine iskoristio svoj položaj i ovlašćenja, te tako pribavio protivpravnu imovinsku korist u novčanom iznosu od 842.733 КM, te za isti novčani iznos oštetio Javnu zdravstvenu ustanovu Doma zdravlja „Кozma i Damjan“ – saopšteno je u julu 2021. godine iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Nema nikakve sumnje da je ovo jedna od najvećih afera koja je potresla Kozarsku Dubicu između dva izborna ciklusa. Protiv Reljića je svojevremeno bilo zatraženo i određivanje pritvora, ali je taj zahtjev odbijen.

– Dao sam izjavu u informativnom razgovoru u prostorijama Uprave kriminalističke policije u Banjoj Luci. Iako je izjava data za petnaestak minuta, zadržan sam u prostorijama policije gotovo dva časa. Neosnovani prijedlog za određivanje pritvora je odbijen – izjavio je tada Reljić.

Javni funkcioneri osnovali i građevinsko preduzeće

Od tada do danas informacija o ovom predmetu u javnosti nije bilo. U pitanju je, kako se više puta pisalo, složen predmet i prikupljena je obimna dokumentacija tokom istrage. Svemu je prethodio politički rat u Kozarskoj Dubici nakon što je pet odbornika napustilo SNSD čime je ta stranka u kritično vrijeme izgubila većinu u gradu. Nakon što je Reljić isključen iz SNSD-a, ova stranka je ponovo osvojila većinu u lokalnom parlamentu, jer su se u matično jato vratili Senad Zlokapa i Suzana Babić.

Za vrijeme pandemije koronavirusa tadašnji komandant Kriznog štaba i načelnik opštine Radenko Reljić i direktor Doma zdravlja Vlado Karagić osnovali su preduzeće „RVRD Company“ koje je u centru Dubice gradilo i prodavalo stanove.

Reljićevi partneri u ovom poslu su bili direktor banje „Mlječanica“ Dragan Brdar, Smilja Jevrić Topić, supruga Rodoljuba Topića, izvršnog direktora za ekonomske poslove u „Elektrokrajini“ i vlasnica apoteka „Smilje“, te Milica Karagić, supruga Vlade Karagića, direktora Doma zdravlja.

Osnivački kapital preduzeća bio je 1.000 maraka, a ime „RVRD“ je skraćenica u koju su prvo slovo svog imena ugradili Radenko, Vlado, Rodoljub i Dragan. Ova ekipa u Ulici Mladena Stojanovića na Keju kupcima je nudila stanove od 54,50 i 39 kvadratnih metara po cijeni od 1.500 maraka po kvadratu. Ti stanovi su trebali biti useljivi u septembru 2021. godine.

Reljiću ovo nije bilo jedino preduzeće. On je bio vlasnik i firme „Titanium power“ koja je jedan od osnivača „RVRD Company“. Djelatnost te firme, koja je u 2018. godini prihodovala skoro 80.000 maraka, bila je proizvodnja električne energije i električnih motora. Nakon što je ovaj vijest objavljena, Reljić se povukao iz posla.

Reljić je u jedu pandemije postao pravi hit na društvenim mrežama nakon što je napravio nevjerovatan gaf komentarišući aktuelnu situaciju sa koronavirusom.

– Prognoze koje nam dolaze iz svijeta nisu baš najoptimističnije zbog toga što taj virus već mutira i već postoje neke najave da će doći neka verzija 20 iz Kine, pa čak verzija 20 pro, tako da nastaje jedan zamah – kazao je tada Reljić, a video sa njegovom izjavom brzo je postao hit na društvenim mrežama.

Da stvar bude do kraja nevjerovatna, Reljić je nosilac odborničke lice SNSD-a u Kozarskoj Dubici na predstojećim lokalnim izborima. Nije poznato kada je vraćen u stranku iz koje je prije tri godine isključen.
Ako je Reljić bio svojevrsna „mis afera“ u Dubici protekle četiri godine, onda su Specijalna bolnica za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Mlječanica“ i njen direktor Dragan Banjac postali prva pratilja.

Pod istragom tužilaštva i nabavke u Banji Mlječanica

U oktobru prošle godine objavljeno je da je Okružno javno tužilaštvo Prijedor formiralo predmet koji se tiče određenih javnih nabavki Specijalne bolnice za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju „Mlječanica“
Većinu javnih nabavki za „Mlječanicu“ obavljala je firma „Šumil“ u vlasništvu Milana Šuvka, čiji je sin Miloš Šuvak, Banjčev partijski kolega (NPS). Šuvak je za „Mlječanicu“ radio razne poslove – od sanacije kuhinje vrijedne 90.000 maraka preko sanacije kinezi-sale za 50.000 KM do sanacije laboratorije za 30.000 maraka.

Osim toga sanirao je, uređivao i opremao sobe u centralnom objektu „Mlječanice“ za gotovo 60.000 maraka, sanirao je i opremao kancelarije za šta mu je plaćeno 45.909 KM, ali je najinteresantnije da je Šuvak za „Mlječanicu“ čak nabavljao i konzumna jaja u vrijednosti od oko 7.000 KM.

Za dodatne i nepredviđene radove na izgradnji hidro-bloka u „Mlječanici“ preduzeće „Šumil“ dobilo je 511.387 KM i to na najnetransparentniji način – pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja o nabavci.

– Prilikom izvođenja radova izgradnje objekta hidro bloka Specijalne bolnice Mlječanica nužno je izvršenje nepredviđenih i dodatnih radova koji nisu bili uključeni u prvobitno razmatrani projekat, a u pitanju su rušilački, stolarski, suvomontažni, keramičarski, molersko-farbarski, tapetarski i drugi radovi – stoji u obrazloženju zbog čega je došlo do pregovaračkog postupka bez objave obavještenja o nabavci.

U obavještenju o dodjeli ugovora je navedeno da je pregovarano samo sa firmom „Šumil“. Kada su pitanju raniji ugovori, od važnijih i vrednih poslova valja pomenuti da je „Šumil“ za „Mlječanicu“ gradio bungalove vrijedne 2,1 milion maraka. „Šumil“ je predvodio i grupu ponuđača koja je gradila pomenuti hidro-blok, a za taj posao dobili su 5,4 miliona KM, dok je za gradnju poluintenzivne njega u „Mlječanici“ dobio 1,5 miliona maraka. Koliko je Banjac bio velikodušan prema „Šumilu“ govori i podatak da je im dodijelio čak 37 ugovora.

Najvredniji je svakako onaj za izgradnju hidro-bloka za koji su iskeširali čak 5,5 miliona maraka sa PDV-om. Osim preduzeća „Šumil“, posao je dobilo i preduzeće „TGT“ iz Laktaša na čijem čelu je bivši ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Stanislav Čađo. Banjac je tada pojasnio da se radi o međunarodnom tenderu na koji su se prijavila dva ponuđača.

– Jedan od ponuđača ne ispunjava uslove tenderske dokumentacije i pored toga je garantovao izgradnju hidro bloka za sedam dana. Drugi ponuđač ispunjava uslove tenderske dokumentacije, mogućnost žalbe je iscrpljena. Bila je mogućnost žalbe deset dana na tendersku dokumentaciju i 15 dana na odluku o dodjeli ugovora i ona je iscrpljena – kazao je Banjac.

Ponovio je da je u pitanju međunarodni tender, da nikom nije bilo zabranjeno da se prijavi, kao što nikom nije bilo zabranjeno da se žali na tendersku dokumentaciju, niti na dodjelu ugovora. Kazao je da ovo nije prvi tender na koji su se prijavila samo dva ponuđača, da postoje i oni na koje se javi samo jedan ponuđač, a, kako ističe, na ovaj konkretan tender se moglo prijaviti i 50 firmi iz BiH, i još više svjetskih, a zašto se nisu prijavili, tvrdi da mu je nepoznato.

– Za mene je nosilac posla jedan, a s kim će on sarađivati u okviru izgradnje hidro-bloka, nabavke materijala, elektro-radova…. Mi u to ne možemo ulaziti, mi samo ocjenjujemo da li tenderska dokumentacije ispunjava uslove. Naravno, u okviru hidro-bloka će biti izgrađene hiperbarične komore i instalacije za hiperbarične komore. Firma ‘Tehnogas’ se bavi i izgradnjom instalacija te moraju poštovati sve norme koje se tiču hiperbaričnih komora, jer inače ne bi mogli proći na tenderu – isticao je Banjac.

Banjac je u januaru ove godine firmi „Šumil“ dao posao vrijedan 560.000 KM. U pitanju su bili nepredviđeni radovi na izgradnji bungalova. U razlozima za primjenu pregovaračkog postupka navedeno je da je prilikom izvođenja radova izgradnje bungalova nužno izvršenje dodatnih radova koji nisu bili uključeni u prvobitno razmatrani projekat, a u pitanju su radovi koji se tehnički i ekonomski ne mogu odvojiti od osnovnog ugovora.

Damjan Ožegović iz organizacije Transparency international BiH istakao je tada da ono što je zanimljivo kod vrijednosti radova ove nabavke jeste da je u prvom dodijeljenom ugovoru (za izgradnju bungalova) putem otvorenog postupka javne nabavke „Šumil“ bio jedini ponuđač koji je dostavio ponudu i to znatno veću od prvobitno procijenjene.

– Prvobitno procijenjena vrijednost je iznosila 1.800.000 KM bez PDV-a, a dostavljena ponuda i zaključeni ugovor 2.494.252 KM bez PDV-a. Nije rijetkost da se u javnim nabavkama, posebno u nabavkama radova, dodatno pregovaračkim postupcima nadograđuju postojeći ugovori, najčešće zbog nepredviđenih radova. To je slučaj i ovdje, i to u znatnom iznosu, a pitanje je šta je stvarni razlog. Nekada su to zaista radovi koji se nisu mogli predvidjeti, mada u manjem iznosu, a češće je to plod dogovora između preferiranog ponuđača i ugovornog organa, koji unaprijed dogovore da će ugovor u otvorenom, konkurentskom ili nekom drugom postupku biti naknadno nadopunjen, makar stvarne potrebe za tim ne postoje – rekao je Ožegović.

Naglasio je da je Transparency International u maju prošle godine objavio izvještaj o donacijama partijama od strane javnih funkcionera i privatnih firmi koje posluju sa državom, a kao jedan od primjera je istaknut vlasnik firme „Šumil“ koji je Narodnoj partiji Srpske donirao 19.990 KM, iako je navedena firma za različite poslove u bolnici „Mlječanica“ dobila preko 18 miliona KM.

– Stranka NPS tada je propustila da podnese finansijski izvještaj nakon izbora – istakao je Ožegović.