Bez napretka
“Raštimani orkestar”: BiH ostaje jedina država u Evropi bez zakona o vanjskim poslovima
Predstavnici države u svijetu i dalje bez jasnih uputa, sankcija i usaglašenog stava. A, državne institucije popunjene, ali nefunkcionalne. Ili, jednostavnije rečeno, blokirane
U državnim institucijama svi na broju, ali blokada, ipak, na snazi. Potvrđuje to rad Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH. Zakoni ne prolaze. Posljednji u nizu – Zakon o vanjskim poslovima, kao prva prilika nakon višegodišnje pauze da se zakonom uredi ova oblast. Zakon su kritikovali svi, a presudili predstavnici RS-a, podsjeća Federalna.ba.
Blokada najavljena, povlačenja nema. Parlamentarci iz RS-a na radnom mjestu, ali sa starim uvjetima. Zakon o Ustavnom sudu BiH želja i za njih prioritet. Do tada, ostali zakoni mogu doći na dnevni red, ali tu i ostati. Prvo je u Vijeću ministara stopiran Zakon o sudovima, a zatim u Zastupničkom domu ista sudbina i Zakona o vanjskim poslovima BiH.
„Nije slučajno da ga nismo usvojili za ovolike godine, a pokušavali smo u raznim Predsjedništvima, raznim Vijećima ministara. Ovaj put je, kao što sam rekao, došao šapatom. Nemojte dozvoliti, dame i gospodo, narodni poslanici da ovakav zakon prođe šapatom“, kazao je zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma BiH Nebojša Radmanović (SNSD).
„Mi smatramo da ad hoc ne možemo donositi zakone i kada je u pitanju DKP mreža, da pored obaveza mora postojati i odgovornost, da naši predstavnici širom drugih zemalja ne mogu da se ponašaju kao nenavođene rakete već da moraju imati jasan stav institucija BiH“, kazala je Sanja Vulić, predsjednica Kluba SNSD-a u Zastupničkom domu BiH.
Opozicija sa SNSD-om ujedinjena, ali u razlozima konkretnija. Prvo rješenje za Ustavni sud, a tek onda drugi zakoni.
„Zakoni koji nisu u potpunosti spremni, koji nisu prošli onaj ključni test, a to je da dođu nakon Zakona o Ustavnom sudu BiH, kao ključno zakonsko rješenje koje treba omogućiti da se donose ostali zakoni u Parlamentarnoj skupštini BiH“, kazao je Branislav Borenović, PDP-ov državni zastupnik.
S druge strane, ostali su argumenti partnera iz Federacije. Iako u zakonu ima manjkavosti, prepoznaju priliku za konačno postizanje zakonskog okvira za vanjsku politiku BiH i bolju sliku države na međunarodnom planu.
„Zakon nije idealan, bilo je opravdanih primjedbi na pojedine članke, ali je to nešto što se eventualno u drugoj fazi čitanja zakona može usuglasiti“, kazao je Predrag Kožul, predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Zastupničkom domu BiH.
„DKP mreža djeluje kao raštimani orkestar, mi kao zemlja i mi kao tijelo koje je najvažnije zakonodavno tijelo ove zemlje ispadamo smiješni, u međunarodnom planu smiješni, a kada smo smiješni, od nas se ne može očekivati nikakav značajan pomak“, kazala je Mia Karamehić-Abazović, državna zastupnica NiP-a.
Cjelodnevna rasprava bez napretka za vanjsku politiku. Resorno ministarstvo zakon, ipak, očekuje u drugom krugu parlamentarne procedure.
„Decenijama pokušavamo da dođemo do ove faze da u parlamentu BiH kroz raspravu i diskusiju pročešljamo tekst zakona i dođemo do zakona koji će, kao što rekoh, služiti institucijama BiH i smanjiti i umanjiti samovolju pojedinaca koji koriste međunarodne platforme, organizacije, skupove kako bi promovirali svoje osobne, kao što rekoh, porodične ili stranačke stavove“, kazao je zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić (HDZ BiH).
Za sada, BiH ostaje jedina država u Evropi bez zakona o vanjskim poslovima. Predstavnici države u svijetu i dalje bez jasnih uputa, sankcija i usaglašenog stava. A, državne institucije popunjene, ali nefunkcionalne. Ili, jednostavnije rečeno, blokirane.
