Rasprava u američkom Kongresu: Rusija preko Dodika širi uticaj u BiH

Odbor za vanjske poslove Predstavničkog doma američkog Kongresa održao je jedno u nizu saslušanja o ruskoj propagandi i njenim štetnim uticajima. Svjedočili su predstavnici uglednih organizacija i bivši američki zvaničnici od kojih su se mnogi bavili područjem Euroazije.

Jedno od pitanja bilo je o tome koja je Evropska država najranjivija na ruske dezinformativne kampanje.

“Umjesto da spomenem samo jednu državu, jer mislim da ih ima više, evo vam region koji trebate gledati – zapadni Balkan. I to se ne odnosi samo na ruske dezinformacije nego i na Kinu. Ranije smo govorili o kupovini kineskih kompanija u Evropi i posmatranju zbog kojeg bi smo vrste biznisa trebali biti zabrinuti kada je riječ o Rusiji i Kini. Ne samo na zapadnom Balkanu nego i drugdje. Preporučio bih ovom odboru da pogleda medije. Lako je kupiti radio stanice, televizije i druge vrste medija kako biste promijenili njihove uređivačke politike i rekli “kineska politika u Evropi je dobra, ruska politika je dobra”. Tako da bih ohrabrio takav fokus. Zapadni Balkan je ključan”, rekao je Peter Doran, Center For European Policy Analysis.

Kao jedan od primjera ruskog uticaja spomenuta je Bosna i Hercegovina, odnosno veze Milorada Dodika sa Rusijom. Članovi odbora tražili su od svjedoka da im objasne na koji način Rusija koristi etničku podijeljenost u BiH za sprječavanje pristupa NATO-u.

“Rusija je uvijek gledala na BiH kao na laku metu za širenje uticaja i sigurno je da je predsjednik Dodik putovao u Moskvu da se savjetuje sa predsjednikom Putinom o strateškom pravu zemlje. On u suštini predstavlje veto za Akcijski plan BiH za članstvo i pristupanje NATO alijansi. I do sada dok su on ili ljudi poput njega na vlasti u RS, teško je očekivati da će se država moi pridružiti NATO-u, ili čak Evropskoj Uniji. Jer, iako oni kažu da je Unija dugoročni strateški prioritet, nisam siguran da kada zapravo dođe do toga da će ljudi poput Dodika ohrabrivati državu da ide naprijed. oramo pokušati da radimo sa ljudima u Bosni koji žele bolju budućnost. Ali za sada Dodik ima punu podršku Putina. Posljednji primjer je bajkerska grupa “Noćni vukovi” koja je “ruski trojanski konj” kao obavještajni front, koja je bila u Banjoj Luci dajući podršku Dodiku i omogućavajući mu tu vrstu podrške informacijama. Tako da je ovo dugoročan napor. Nažalost, to je cilj koji Putin vidi i za Ukrajinu i za Gruziju, da imaju neku vrstu “mini republika srpskih”, i u drugim zemljama također. Jer one su veto za njihove euroatlantske integracije”, smatra Michael Carpenter, Penn Biden Center For Diplomacy And Global Engagement.

“Ruska politika na Balkanu je uglavnom oportunistička, a ne strateška. U tom pogledu važno je da ne precijenimo mogućnost Rusije da kontroiše događaje u stranim državama. Pogoršavajući etničke tenzije na Balkanu Rusija se igra vatrom. Gospođo Conley koliko je vjerovatno da će Rusija nehotice potaknuti konflikt na Balkanu koji neće moći kontrolisati”, upitala je Ann Wagner, iz Odbora za vanjske poslove Kongresa.

“Dozvolili smo da naše prisustvo oslabi dok su se drugi, Rusija, Kina, ali i Katar reintegrisali, pojačali uticaj u regionu. Mi nemamo, zapadni Balkan, nije to prioritet u našoj vanjskoj politici, posebno u Bosni o kojoj ste sada govorili. Dejtonski sporazum koji je napravljen da bi se zaustavilo nasilje to je i postigao i sada drži Bosnu zarobljenom. Ona ne može krenuti naprijed, ne može se reformisati. A sve to povećava odikovu mogućnost da sprječava Bosnu u pristupu euroatlantskoj zajednici. Vjerujem da će Rusija to podržavati da bi ometala, remetila, da bi potencijalno gurnula talas migracija prema Evropi. Šta god mogu da urade da bi odvukli pažnju. To je slabost koju Rusija iskorištava jer EU i SAD nemaju jasnu i snažnu politiku, pa su to omogućile. Tako je ovo područje visoke zabrinutosti. Problem je što se oko gospodina Dodika podiže toliko pršine jer nema mnogo snaga koje bi mu se suprotstavile”, smatra Heather Conley, Center For Strategic & International Studies.