slučaj "đelilović i drugi"
Rajilić: Ne vjerujemo Sudu BiH
Rajilićeva je rekla Srni da u Udruženju žena žrtava rata Republike Srpske nemaju nikakvog povjerenja u Sud BiH
Predsjednik Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske Božica Živković Rajilić ocijenila je da se odlukom apelacionog vijeća Suda BiH o ukidanju prvostepene presude Mustafi Đeliloviću i drugim optuženim za ratne zločine nad srpskim i hrvatskim civilima na području Hadžića traži način kako da budu potpuno oslobođeni.
Rajilićeva je rekla Srni da u Udruženju žena žrtava rata Republike Srpske nemaju nikakvog povjerenja u Sud BiH.
“Vjerujem da oni taj postupak obnavljaju i ukidaju pravosnažnu presudu zato što traže načina kako da optužene potpuno oslobode. Taj sud ne donosi odgovarajuće presude i sudi po dvostrukim aršinima. Nikakvog povjerenja nemamo, a ja ne vjerujem da će oni i ovaj put drugačije uraditi”, dodala je Rajilićeva.
Apelaciono vijeće Suda BiH ukinulo je jučer prvostepenu presudu kojom su Mustafa Đelilović i još sedam optuženih za ratne zločine nad srpskim i hrvatskim civilima u logoru “Silos”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj” na području Hadžića osuđeni na ukupno 60 godina zatvora, te predmet vratilo na ponovno suđenje.
Sud BiH je u julu prošle godine, nakon šest godina suđenja, osudio osmoricu optuženih na ukupno 60 godina zatvora za zločine počinjene u “Silosu”, kasarni “Krupa” i Osnovnoj školi “9. maj” na području opštine Hadžići.
Na po 10 godina zatvora osuđeni su nekadašnji predsjednik Kriznog štaba opštine Hadžići Mustafa Đelilović i bivši komandant Devete brdske brigade Armije RBiH Nezir Kazić.
Na po osam godina zatvora osuđeni su nekadašnji načelnik Stanice javne bezbjednosti u Hadžićima Fadil Čović, kao i upravnik “Silosa” Bećir Hujić.
Komandir policije u Pazariću Mirsad Šabić i zamjenik upravnika u “Silosu” Halid Čović osuđeni na po šest godina.
Bivši upravnik u kasarni “Krupa” Šerif Mešanović osuđen je na sedam, a nekadašnji stražar Nermin Kalember na pet godina zatvora.
Sva osmorica su osuđeni za zločine nad civilima srpske i hrvatske nacionalnosti, a oslobođeni krivice za zločine nad ratnim zarobljenicima, s obzirom na to da je vijeće kojim je predsjedavala Minka Kreho utvrdilo da su svi zatvorenici bili civili.
