Raif Dizdarević: Istina o ZAVNOBIH-u se svjesno potiskuje u zaborav

“Istina o ZAVNOBIH-u se svjesno potiskuje u zaborav zbog njegovih vrijednosti. One su praktično dovedene u pitanje ili likvidirane. Vi kada idete od jednog do drugog principa ili temelja ZAVNOBIH-a, vi ćete vidjeti da od onoga što je ZAVNOBIH proklamovao, toga više nema”, govori za intervju “Jedan” predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje 75 godina od odluka ZAVNOBIH-a, Raif Dizdarević.

Dizdarević podsjeća da su sve te odluke insistirale na zajedništvu, bratskim odnosima, zajedničkoj borbi svih građana BiH, ali kako je rekaoje sve to je zaboravljeno. O sadržaju odluka ZAVNOBiH-a, kaže nekadašnji partizan, predsjednik Predsjedništva SFRJ, malo znaju, a ove nove generacije o tome nemaju pojma.

Raif Dizdarević posebno ističe, na zasjedanju ZAVNOBIH-a usvojenu deklaracija o pravima građana u BiH, odnosno njenu univerzalnu vrijednost koja je nastala u nemogućim ratnim uvjetima. Kaže kako čovjeku pamet stane kada vidi da se tada rodio jedan takav historijski dokument koji ni od koga nije mogao biti prepisan.

“To je jedinstven događaj te vrste u tom vremenu. Deklaracija je donesena četiri ili pet godina prije nego što će Ujedinjene nacije donijeti Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima. Prosto je nevjerovatno da nigdje u Evropi nešto takvo nije niklo, a niklo je u toj i takvoj Bosni i Hercegovini, još u ratu! To je bila preteča svih kasnijih dokumenata, uključujući i Univerzalnu deklaraciju UN-a. To nije nešto lokalno, to je nešto univerzalno. To je civilizacijski domet i ima međunarodni značaj i efekat”, govori za intervju “Jedan” Raif Dizdarević.

Tito je bio na strani BiH

U intervjuu “Jedan” Dizdarević govori i o tome da je još u Drugom svjetskom ratu vođena velika polemika o tome kome će, kojoj Republici, pripasti Bosna i Hercegovina. Prisvajali su je i Hrvatska i Srbija.

U Komisiji koja je trebalo da predloži konačnu odluku bili su Moša Pijade, Milovan Đilas i Sreten Žujović i oni su uporno insistirali na dogmatskom principu da federalnu jedinicu može činiti samo teritorija sa homogenom nacijom, odnosno insistirali su na principu: jedna nacija – jedna federalna jedinica. Potom je predlagano da, najviše što BiH može dobiti, je status autonomne pokrajine, ali je i tu nastao problem, jer su takvu pokrajinu htjele i Srbija i Hrvatska. Sa druge strane, rukovodstvo BiH je bilo jedinstveno da BiH može biti samo ono što i sve druge federalne jedinice. Sa takvim stavom otišli su kod Tita i zatražili pomoć.

“Tito je dao punu podršku stavovima Bosne i Hercegovine i presjekao svaku drugu diskusiju. Njegova odluka je bila podrška stavovima BiH. Tito je rekao da je BiH ravnopravna i jednaka sa svima i o tome dalje ne može biti razgovora”, govori Raif Dizdarević za BHRT.

Bh. političari su inertni

Raif Dizdarević smatra da je danas, razvijanje dobrosusjedskih odnosa sa susjednim zemljama jedini interes BiH. Pita se ipak ima li BiH stratešku politiku u tom pravcu.

“Vi možete s pravom prigovarati na ono što se radi prema Bosni i Hercegovini, a nedozvoljivo je u odnosima između država. Ali vi ne možete time pravdati da vi ne radite nešto što ste morali uraditi….. Ne možete vi pravdati svoju inertnost samo opravdanom kritikom onoga što dolazi sa tih strana”, tvrdi bivši jugoslavenski političar, sada prvi čovjek Organizacionog odbora za obilježavanje godišnjice ZAVNOBIH-a Raif Dizdarević.