Rafting Tarom: Prihodi rastu, inspekcije pojačale kontrolu

Jesen je i kraj ovogodišnje sezone raftinga na rijekama u BiH. Ove godine Tarom se spustio veliki broj gostiju iz inostranstva i BiH. Žurnal je pisao o problemima sa kojima su se bh. rafteri suočavali proteklih godina, ali koji su velikim dijelom riješeni zahvaljujući 20-ak kilometara puta probijenog desnom obalom Tare. Put je pušten u upotrebu još 2017, nakon što je sredsva osigurala Opština Foča, a Oružane snage BiH ustupile mehanizaciju. Tako su riješene velike gužve i problem nastajali na granici sa Crnom Gorom prilikom prelaska raftera i njihovih gostiju. Lokalne vlasti, nakon probijanja puta, planirale su da se prolazak naplaćuje dva eura po putniku, dakle 16 do 18 eura po vozilu. Za ovu vrstu puta – i previše – pobunili su se organizatori raftinga pa se od te ideje i odustalo, piše Žurnal.

Iako neki od rafting cenatra svoje goste još uvijek vode na granicu na Šćepan Polju, zloupotrebe, barem u posljednjih nekoliko godina, nisu zabilježene. U resornim ministarstvima, Graničnoj policiji, nemaju zabilježen pokušaj šverca robe ili ljudi.

Sanela Dujković iz Granične policije BiH za Žurnal kaže kako policijski službenici Granične policije BiH granične provjere svih osoba i vozila, pa tako i učesnika u raftingu, obavljaju na području Međunarodnog graničnog prijelaza Hum uvidom u putnu ispravu i provjerom kroz čitače:
– Ipak, od kada je u funkciji putna komunikacija na dijelu teritorije BiH na desnoj strani Tare prema mjestu Brštanovica odakle počinje spust samo manji broj rafting klubova povremeno koristi prelazak preko MGP Hum. Korisnici rafting usluga se ne evidentiraju posebno već kao i sve druge osobe u namjeravanom prelasku državne granice.

Jedinica granične policije Hum nije imala evidentiranih slučajeva zloupotrebe obavljanja rafting djelatnosti od vlasnika kampova niti od korisnika usluga raftinga.

Nesreće kao posljedica neodgovornosti

Početkom ovogodišnje sezone na Tari desila se nesreća u kojoj je teško povrijeđena turistkinja iz Beograda. Spasili su je fočanski skiperi i turisti, a zatim je prebačena u bolnicu u Foču. Nekoliko dana bila je priključena na aparate za disanje, nakon čega se postepeno i potpuno opravlja. Ovaj slučaj, nažalost, nije usamljen, ali je posljednica neodgovornosti – upozoravaju rafteri. Djevojka je u čamcu sa prijateljima na rafting krenula u vlastitoj režiji i bez licenciranog skipera:

-Pravila se moraju poštovati i rafting je tada siguran. Mi u rafting cetru Drina-Tara imamo iskusno i obučeno osoblje. Rafting klub Drina-Tara je prvi registrovani rafting klub na ovim prostorima, te je jedan od nosilaca i sportskog raftinga. Skiperi koji će, u toku raftinga, biti vaši vodiči su aktivni takmičari našeg kluba – kaže Drago Todorović iz rafting centra Drina-Tara.

Udruženje rafting klubova Tara i Drina iz Foče uputilo je apel turistima i građanima povodom ove nesreće:

-Želimo skrenuti pažnju svim gostima da prilikom rezervacije rafting i sličnih aktivnosti odaberu proverene i registrovane rafting klubove, koji se već decenijama bave ovom vrstom turizma u kanjonu Tare – naveli su.

U proteklih desetak godina desilo se nekoliko nezgoda na reci Tari u toku rafting ili kajak tura, a učesnici nezgoda su svaki put bili ili ljudi koji su na Taru došli u sopstvenom aranžmanu, bez lokalnih vodiča, ili su došli u aranžmanu nekih klubova koji nisu lokalni klubovi, već organizacije sa strane, koji nisu registrovani za ovu aktivnost.

U ovom slučaju pokazalo se koliko je važan put probijen desnom obalom Tare, upozorio je tada načelnik Opštine Foča Radisav Mašić. Najavio je i njegovo asfaltiranje.

Uz obavezu da o sigurnosti turista brinu rafting klubovi, od ove godine pojačana je i kontrola onih koji se bave ovom djelatnošću, naveli su u Inspektoratu RS-a. Jedan od ciljeva je zaštita turista, ali i osiguranje da ovi centri posluju u skladu sa zakonom: kontroliše se doslovno sve: oprema, kuhinja, ali i izdavanje računa te finansijsko poslovanje. Posebna pažnja poklanja se tome da li su svi čamci prošli tehnički pregled, ko njima upravlja, te da li turisti dobiju odgovarajuću zaštitnu opremu.

U skladu sa Zakonom o turizmu, za organizovanje sportsko-rekrativne aktivnosti na divljim vodama, kao što su rafting, kajak i kanu ture, te splavarenje i kanjoning, organizatori moraju imati zaposlena stručna lica. Instruktori, treneri, skiperi i vodiči moraju da imaju licencu izdatu od odgovarajuće asocijacije.

Opremu i raftere od ove godine, najavljeno je, provjeravat će i iz Međunarodne rafting federacije, čija pravila podrazumijevaju da svaki licencirani rafting klub i svaki vodič i instruktor moraju da svoje licence obnavljaju svake tri godine, što podrazumijeva učešće u međunarodnim radionicama i konferencijama, posvećenim sigurnom raftingu.

U kampovima na obalama Tare zaposlen je veliki broj lokalnog stanovništva. Ekonomiji kraja doprinosi i to što se namirnice koje se služe kupuju kod lokalnog stanovništva, kažu u kampu Drina-Tara.

Generalno, prihod od ugostiteljtva u Nacionalnom parku Sutjeska porastao je za 200 hiljada KM godišnje.