Radončić za istragu saznao u postupku za naknadu štete

Na suđenju za ometanje pravosuđa, Odbrana Fahrudina Radončića je u materijalnoj dokumentaciji predočila dokaz da je optuženi za istragu saznao u postupku za naknadu štete u januaru 2016. godine.

Branilac Asim Crnalić je najprije uložio dopis bivšeg glavnog tužioca Gorana Salihovića prema Radončiću iz jula 2014. da se ne provodi istraga niti da se njegovo ime pojavljuje u bilo kojem pravnom statusu, a potom dopis tužioca Bože Mihajlovića iz decembra 2015. iz kojeg proizilazi da je nekoliko mjeseci ranije donešena odluka o otvaranju istrage zbog organizovanog kriminala, piše Detektor.

“U dopisu Općinskog suda Sarajevo gdje je Radončić imao postupak radi naknade štete, advokat Dražen Zubak je kao dokaz predložio akt tužioca Mihajlovića. Do 18. januara 2016. kada je taj akt podnesen u Općinskom sudu, Radončić nije imao saznanja o provođenju istrage”, kazao je branilac.

Odbrana je predočila i odluku Osnovog suda u Prištini da se ime optuženog ne smije dovoditi u vezu sa postupkom protiv Nasera Kelmendija, a Crnalić dodaje da Tužilaštvo BiH čitav ovaj postupak zasniva na kosovskom procesu.

“Tužilaštvo BiH je insinuiralo da je Radončić obuhvaćen optužbom na Kosovu, a bio je samo svjedok”, dodao je Crnalić.

Uloženi su i obrasci Saveza za bolju budućnost (SBB) za imenovanja na pozicijama u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti na kantonalnom, federalnom i državnom nivou uz obrazloženje da je neosnovana tvrdnja Tužilaštva da se radi o trgovini uticajem.

Među dokazima Odbrane je pročitana sms poruka koju je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović poslao Radončiću sa sadržajem: „Dogovorio sam sa Koldžom da ostane načelnik, ponudi mi nekog relevantnog za ambasadora u Sloveniji“, a branilac pojašnjava da je to drugačije od teze Tužilaštva da je Radončić insistirao na tom prijedlogu.

Reproducirani su u sudnici i neki od presretnutih razgovora koje je Radončić vodio, a u kojima pita ko je ispunio i potpisao formular za ambasadoricu i gdje se ti obrasci nalaze.

Predočeni su i dokumenti SIPA-e na okolnosti da nije bilo potrebe za upotrebom više sile i angažovanjem specijalaca pri hapšenju Radončića krajem januara 2016., kao i da su putem posebnih istražnih radnji istražitelji znali da je optuženi trebao da putuje u Tursku.

Među dokazima je predočeno i zajedničko saopštenje za javnost Suda i Tužilaštva BiH iz januara 2016., a Radončić je pojasnio da se to ulaže kako bi se dokazalo da nije postojao osnovni princip u pravosuđu.

„Proizilazi da je Sud stao na stranu Tužilaštva, a princip je da su Tužilaštvo i Odbrana jednaki u postupku“, dodao je Radončić.

Optužnica tereti Radončića da je naredio izvršenje pritiska na Azru Sarić da lažno svjedoči u postupku protiv Nasera Kelmendija na Kosovu, dok su izvršioci bili Bilsena Šahman i Bakir Dautbašić.

Na teret je Radončiću stavljeno i da je nastojao od Zijada Hadžijahića, uposlenika Ambasade Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u BiH, saznati da li je u vezi s pritiskom na svjedokinju Sarić otvorena istraga i, ako jeste, da pokuša uticati da se zatvori. Zauzvrat je Hadžijahiću, kako se navodi u optužnici, obećano imenovanje njegove supruge na mjesto ambasadora u Sloveniji inekoj drugoj zemlji.

Prije Odbrane, Tužilaštvo je među dokazima predočilo izjave koje su tokom istrage dali Dautbašić i Šahman o svom konatktu sa Sarićevom. Tužiteljica Elvira Stanojlović je rekla da se time potvrđuje izjava Sarić o susretima, ali da se iskazi razlikuju u tome ko je koga prvi kontaktirao i kako je tekao razgovor.

Nastavak suđenja je 14. marta.