Uštede za budžet FBiH: Mensud umjesto zatvora izabrao rad za opće dobro (VIDEO)

Primjena alternativnih kaznenih sankcija, kojima se kazna zatvora do jedne godine mijenja radom za opće dobro, u Bosni i Hercegovini je omogućena kroz tri zakona. Iako su koristi takve prakse višestruke, ona se rijetko koristi.

Izuzetak je Unsko-sanski kanton u entitetu Federaciji BiH, piše Al Jazeera.

Mensud Duraković treba radom za opće dobro zamijeniti kaznu zatvora od 12 mjeseci, na koju je osuđen zbog krađe šume. Odslužio je 45 od propisanih 90 dana. Kaže da mu angažman u komunalnom preduzeću “Komunalije”, kao alternativna krivična sankcija, višestruko koristi.

“Pa koristi kad imam ženu i dvoje djece, mogu im zaraditi za stvari, prehranu, troškove neke i tako dalje. Bolje je ovako, svaku noć sam kod kuće, vikendom sam slobodan. Možeš opet nešto zaraditi sa strane. Bolje je u svakom slučaju nego gore”, rekao je Duraković.

Sedam ljudi u istoj firmi mijenja kaznu zatvora radom za opće dobro. Angažmanom je zadovoljan i direktor “Komunalija” Sulejman Mujakić, koji je ujedno i povjerenik za nadzor njihovog rada. Ističe da su uštede za firmu višestruke, jer plaća samo osiguranje od posljedica povrede na radu.

Mujakić je kazao: “Čak smo imali u nekoliko navrata situaciju da smo nakon odsluženja kazne sklapali ugovore o djelu za neke sezonske poslove, recimo šišanje živice ili košenje trave, gdje nam je nedostajalo radnika.”

Rad za opće dobro u Velikoj Kladuši primjenjuje se mnogo više u odnosu na ostatak Unsko-sanskog kantona, koji opet prednjači u Federaciji BiH, kažu u Ministarstvu pravosuđa.

U proteklih pet godina zaprimili su 184 presude u kojima je omogućena alternativna sankcija, a 126 ih je uspješno izvršeno. Ističu da su ostvarili i značajne uštede. Prošle godine su imali 37 takvih presuda.

“Obično jedan dan boravka u zatvoru osuđenog lica budžet opterećuje sa 30 konvertibilnih maraka (blizu 15 eura). Tako da bi se moglo doći do zaključka da uštede nisu male, samo u 2015. godini u federalnom budžetu ušteđeno je 184.000 KM (gotovo 94.000 eura)”, kazala je Tehirza Jakupović iz Ministarstva pravosuđa i uprave Unsko-sanskog kantona.

“Za razliku od Unsko-sanskog kantona, u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine alternativna krivična sankcija se ne koristi često. Pojedini kantoni u Federaciji BiH nemaju uspostavljenu saradnju s dovoljno poslodavaca”, javlja Skenderagić.

Takav je slučaj sa Zeničko-dobojskim kantonom, gdje su prošle godine u 28 presuda primijenili alternativnu sankciju. U Kantonu Sarajevo je izvršena u 18 slučajeva. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu su u prethodne dvije godine četiri presude zamijenjene radom za opće dobro.

Na području Bosansko-podrinjskog kantona Goražde do sada nije izrečena nijedna takva presuda, a u Zapadnohercegovačkom kantonu je primijenjena dva puta. Iz preostala četiri kantona nisu Al Jazeeri dostavili podatke, dok u entitetskom ministarstvu Republike Srpske kažu da ne raspolažu statistikom.

Psiholog Eldin Džanko smatra da su alternativne sankcije dobar model.

On je rekao: “Time jasno dajemo do znanja da neko krivično djelo može da se ispravi pravom korekcijom. Šta to znači? Ako neko, recimo, vozi brzo može dobiti obavezu javnog općeg dobra da se nalazi blizu škola, gdje su djeca i da signalizira vozačima da sporije voze”.

Osim rada za opće dobro, dodaje da je efikasna prevencija krivičnih djela veće zapošljavanje ljudi. Kaže da je najveći broj zatvorenika prije presude bio bez posla.