Put zemalja zapadnog Balkana ka EU je usporen, ali nema alternativu

Predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović učestvovali su danas na Balkanskom integracijskom forumu 2021., koji je počeo jučer u Podgorici temom “Proširenje Evropske unije na zapadni Balkan – Izlaz iz pat pozicije”.

Komšić i Džaferović učestvovali su na trećem panelu o temi “Moć perspektive: Zašto je članstvo u EU i dalje važno na zapadnom Balkanu”.

Kako je istaknuto na početku panela, proces proširenja Evropske unije je zastao proces, skinut je sa agende koja bi trebala biti aktivirana u odnosu na ono što se događa danas na Blakanu.

To je donijelo i regresiju u odnosima na zapadnom Balkanu, a EU sada je postala svjesna onoga što se događa zbog nedjelovanja i otvaranja prostora drugim destabilizirajućim faktorima.

– Politika dvostrukih standarda sve više uzima maha, postavljaju se sve veći uvjeti i to dovodi u situaciju da ono što je EU put ima sve manju privlačnost nego je to bilo prije 10 ili 15 godina – navedeno je.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović na početku panela kazao je da EU treba jasno kazati da li ne želi zemlje zapadnog Balkana u svom članstvu, ali i bez toga nema ozbiljne alternative jer bi zemlje zbog sebe trebale usvajati EU vrijednosti u svoje pravne sisteme.

Predsjedavajući Komšić kazao je da se ne kaje što je stao iza građanskih vrijednosti jer su to u suštini životne vrijednosti gdje pojedinac treba biti u središtu što je i u centru evropskih vrijednosti, država članica Evropske unije, zbog čega smatra da je taj princip jedini pravi za BiH.

Ističe da se vječni konflikti i priče o tome mogu prevazići vraćanju na načelna rješenja onoga na čemu funkcionira evropska demokratija za koju kažemo da je napredna, a to je da je pojedinac u centru administrativnog i društvenog sistema.

Osvrnuo se na aktuelne pregovore oko izmjena Izbornog zakona BiH, kazavši da nema mnogo povjerenja u taj proces na način kako se to sada čini od onih koji od BiH očekuju izmjene i postavljaju to kao vrstu uvjeta za napredak.

– Međunarodna zajednica odstupa od svojih javnih politika, a to je implementacija pet presuda Evropskog suda za ljudska prava odnosno davanja prava pojedincima, a ne kolektiva – stava je Komšić.

Na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države i Evropska unija prepustile zapadni Balkan drugim alternativama, član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kaže da ne misli tako jer su oni uradili mnogo, zaustavili su rat, uspostavili mir i pomogli brojne reforme.

– Stoga ne možemo na osnovu samo trenutne situacije i očekivane angažiranosti izvući takve zaključke – dodao je Džaferović, ponovivši da je geostrateška i geopolitička konfiguracija na zapadnom Balkanu završena i proces raspada Jugoslavije je okončan.

Sada imamo, kaže Džaferović, države koje imamo zbog čega je uvjeren da neće doći do promjene granica, razmjene teritorija ili formiranja drugih država i ostalo je da one grade svoj EU put i svoj NATO put u koje spada i BiH.

Kaže da je izgradnja efikasnih i funkcionalnih država adaptiranje u sistem država EU, a to su vladavina prava, borba protiv korupcije te osiguranje svakom čovjeku jednakih prava što je u suština EU konvencije i to je pravi put.

– Ipak mislim da EU prije svega nije dovoljno angažirana na zapadnom Balkanu i mnogo više bi se trebale angažirati kao i SAD jer je budućnost ovog regiona kada je u pitanju međunarodna pomoć djelovanje na liniji Washington-Brisel i to je veoma važno kada je u pitanju BiH – stava je Džaferović.

Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograd – Priština i druga regionalna pitanja zapadnog Balkana Miroslav Lajčak, koji je bio i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, ocijenio je danas da proces proširenja ide sporije nego su se svi nadali.

Kao opravdanje za to naveo je probleme s kojima je Evropska unija posljednjih godina unutar sebe suočena poput migrantske krize, ali naglašava da ne može biti alternative članstvu u Evropskoj uniji.

Dvodnevna konferencija, koju organizuju Evropski pokret u Crnoj Gori i Fondacija “Friedrich-Ebert-Stiftung”, počela je jučer panelom “Izazovi za EU i evropske integracije i zapadni Balkan”, a na panelu su učestvovali gradonačelnici Podgorice, Rijeke, Tirane i Sarajeva.