Pušina: Referendum u RS-u je test za onaj o otcjepljenju

Pokušaj održavanja referenduma u Republici Srpskoj o Danu RS-a u sebi nosi negaciju Bosne i Hercegovine, negaciju institucija BiH, neprihvatanje odluka Ustavnog suda BiH i na neke ”mišiće” se pokušava destabilizirati cijela BiH, a u tom teroru se ne isključuje ni međunarodna zajednica koja djeluje ponekad po onome toplo-hladno ili nema zajednički konsenzus svih članica PIC-a ili EU, a koja može zapravo da presiječe sve ovo, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH, te bivši generalni konzul u Turskoj i ambasador BiH u Bugarskoj.

”Ja se nadam da će međunarodna zajednica prepoznati sve ono što je neophodno u BiH da referendum kao takav ne bi trebao da predstavlja opasnost. Međutim, poruke referenduma su opasnost i naravno ono poslije toga, jer je ovo jedan test za ono što je najavljeno u naredne dvije godine, da imate jedan novi referendum koji će voditi ka secesiji, odnosno otcjepljenju entiteta RS iz BiH i da bi to trebalo da bude neka kompenzacija u odnosu na Kosovo”, upozorio je Pušina.

On je naglasio kako aktuelna situacija ”ima jako puno dodirnih tačaka iz referenduma 90-ih godina i najavljenog referenduma u bh. entitetu RS”.

Aktiviranje bosanskog lonca odrazilo bi se i na Balkan i na Evropu

”Puno je sličnosti u političkim razmišljanjima iz bh. entiteta RS u odnosu na nezavisnost Bosne i Hercegovine 90-ih, odnosno 1992. godine ili bolje rečeno paralele sa referendumom o nezavisnosti BiH, njenog međunarodnog priznanja i današnjeg referenduma. Ovdje se pokazuje da BiH nije završila svoj period tranzicije kroz međunarodno priznanje što je u prvom redu bila otvorena agresija, a poslije toga su se stralno događale situacije da BiH ne dobije one forme državnosti koje su neophodne za njeno funkcioniranje. Naravno da kroz jedan takav oblik BiH ima i periode stagnacije, zato što je onemogućen njen napredak i njen razvoj kako u političkom tako i ekonomskom smislu i naravno da on ima svoje refleksije na svim ostalim segmentima društvenog života”, rekao je Pušina.

Kroz takav vid kočenja, navodi Pušina, dolazimo do apsurdne situacije. Dolazimo, kaže, do jedne situacije ”u kojoj možemo reći da BiH nije moguća kao država i da zatečeno stanje u BiH nije perspektivno”.

”No, uvijek se zaboravlja da onaj dio kočničara koji onemogućavaju BiH ka njenom daljnjem razvoju je dominantan u odnosu na one snage koje ustvari treba da budu progresivne snage. Te progresivne snage se veoma često nalaze u defanzivnoj poziciji i nisu dovoljno snažne, ne artikuliraju sve one vrijednosti koje BiH zaista ima”, ističe Pušina.

Najproblematičnijim vidi izostanak adekvatne reakcije međunarodne zajednice.

Sva ta situacija, upozorava, asocira na 90-te godine, jer i tada, kaže, međunarodna zajednica nije adekvatno reagirala na promjene na prostoru bivše Jugoslavije. Išli su, ističe, na vjerovatnost da se Jugoslavija može razdružiti mirnim putem. I sada, cijeni Pušina, imamo nešto slično.

”Bosanski lonac je jako vreo i može iznijeti sa prostora BiH jednu žuč koja može preplaviti ne samo Balkan nego može destabilizirati i Evropu, događajima koji će biti vezani ili bi bili eventualno vezani za događanja u BiH. Ne trebamo zaboraviti da se sada nalaze neke nove snage koje pokušavaju da zauzmu dominantna mjesta u svjetskim i evropskim razmjerama i da to više nije samo unutarnje pitanje BiH nego da je to zaista delikatno pitanje. Sada je veoma nezahvalno govoriti o tim pozicijama u kojima se BiH nalazi zato što imate snage koje pokušavajau da mirnim putem, mirnim sredstvima ukažu na sve opasnosti i one koji žele da kažu da agresijom se povlače određene snage koje nisu spremne da pomognu BiH u punom kapacitetu”, rekao je Pušina.

Nema mirne disolucije BiH

Naveo je kako spada u kategoriju ljudi koji žele mir, koji zagovaraju mir i mirna rješenja svega. No, veli, ”nisam siguran da postoji mogućnost mirnog razdruživanja ili disolucije BiH”.

”Vjerujem da svako onaj ko BiH doživljava kao svoju domovinu, kao državu, ne bi dopustio da više i jedan pedalj zemlje ide na drugu stranu. Dovoljno je ovdje krvi proliveno, da bi se sada šapatom BiH mogla podijeliti. Tako da svi oni koji zagovaraju eventualno podjelu BiH moraju bit svjesni i odgovornosti i posljedica koje bi mogao jedan takav potez da izazove. To je također i poruka međunarodnoj zajednici da mora ozbiljnije shvatiti BiH, da se mora ozbiljnije uključiti. Često govorim da BiH ima dva izlaza i dva iskoraka u mirno rješenje situacije, a to je ulaz u NATO i u EU. Sa ta dva rješenja BiH rješava i svoje unutrašnje pitanje, naravno, obezbijeđen joj je međunarodni subjektivitet, integritet i međunarodno priznanje i funkcioniranje, a to će kao modus onda djelovati i na unutrašnje uređenje BiH, tako da će ekonomija i sve ono što je pozitivno doći do punog izražaja. Neće više biti kočenja, kočničara u onom smislu da će zaustavljati progres BiH u bilo kom segmentu – političkom, ekonomskom, društvenom, sportskom, naučnom, kulturnom… Sve u toj varijanti će doći do punog izražaja i vidjet će se da je BiH država koja je zaista sposobna da odgovori svim zahtjevima svojih građana, ali i međunarodne zajednice”, stava je Pušina.

Kaže kako ga ponekad čudi, a ponekad iritira priča da je suviše snažan uticaj Turske u BiH te da se to najčešće govori u skoro negativnoj konotaciji. Naprotiv, kaže Pušina, Turska nije dovoljno prisutna u BiH, a pogotovo ne turska privreda. Mi, veli, tu moramo napraviti neki prostor, nekog prostora koji BiH ima.

”Ne da nije dominantan turski uticaj u BiH, nego on nije još dosegao ni onaj nivo da budemo zadovoljni. Turska je ekonomski veoma snažna i veoma jaka zemlja i ima mogućnosti investiranja u BiH. Te investicije iz Turske nisu dosegle čak ni onaj nivo koji evidentan recimo u Srbiji, tako da BiH ima šta ponuditi Turskoj, ne samo u izvoznom nego i uvoznom smislu, ali i u uvozu kapitala iz Turske na prostore BiH i na taj način napraviti jedan iskorak”, smatra Pušina.

Sve je predviđalo pokušaj državnog udara

Nada se, kaže, da mu niko neće zamjeriti kada kaže da je dovoljno da pet-deset posto Turaka dolazi u posjetu u BiH i budu tu po tri dana i potroše po 100 eura. BiH, smatra Pušina, ne treba druga pomoć.

”To će obezbijediti finansijska sredstva koja mogu osigurati i investirati se u značajnije privredne objekte i na taj način podići i proizvodnju i zapošljavanje i sve drugo. To je jedan od onih repera koji nam ukazuje kako investirati u BiH, ne samo u tom dijelu nego i da velike firme iz Turske mogu napraviti ovdje svoje pogone. Iz BiH imaju mogućnost za izvoz u EU, jer BiH još uvijek ima preferencijalni položaj kada je u pitanju proizvodnja u BiH, i izvoz u EU, ali također i u Australiju, Ameriku, Kanadu. Sve su to prednosti koje BiH može ponuditi Turskoj. Turska ima ovdje prostora da napravi i da oplemeni svoj novac. Svako ko ulaže traži način kako da profitira, da novac nije utrošen uzalud. U BiH onaj ko ulaže zaista ima mogućnost da napravi profit i oplemeni svoj novac, a istovremeno da pomogne i privredi BiH i građanima BiH”, zaključuje Pušina.

Kao nekadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH, ali i generalni konzul BiH u Turskoj kaže kako je na bazi analize onoga što se dešavalo ukazivao na mogućnosti pokušaja državnog udara u Turskoj, koji se i desio 15. jula, zato što su, navodi, sve predispozicije bile kada je riječ o Turskoj i sa aspekta međunarodne zajednice i sa aspekta unutarnjih organizacija. Sve to je, kaže Pušina, govorilo da se nešto u Turskoj sprema.

Navodi kako Turska kao snažna ekonomska zemlja, zemlja koja u datom trenutku postaje i politički respektabilna, ne zemlja o kojoj se više priča, o kojoj se odlučuje, nego zemlja koja učestvuje u odlučivanju i čija se riječ čuje, ”postaje u principu pomalo i smetnja određenim krugovima koji ne žele snažnu, jaku i jedinstvenu Tursku”.

”Bilo je neophodno praviti određene poteze koji će destabilizirati i zaustaviti je u njenom ekonomskom i političkom razvoju. Jedan od tih faktora svakako je i Fetullah Gulen vođa terorističke organizacije FETO sa svojom infrastrukturom koja od najniže ćelije – općine do samog vrha je imala jednu paukovu mrežu i ona je trebala da završi posao na način na koji je to bilo predviđeno. Poznavaoci sigurnosnih prilika znaju da Fetullah Gulen ne bi mogao sam da krene u jednu takvu avanturu da nije imao podršku i potporu još nekih institucija i organizacija pa ako hoćete, bit ću slobodan, i nekih zemalja. Na svu sreću demokratski izabrana vlast u Turskoj sa turskim predsjednikom Erdoganom na čelu je skoro pa prepoznala to i upozoravala je već nekoliko godina. Ljudi su to tretirali kao autokratsko ponašanje turskog predsjednika Erdogana ne ulazeći u meritum stvari onoga o čemu on govori i na šta upozorava. Pa i sam državni udar je odgovorio ustvari na demokratiju u Turskoj. Riječi predsjednika: narode, izađite na ulicu. Ta rečenica bila je neočekivana za sve učesnike državnog udara. Narod je izašao, dakle, turski predsjednik Erdogan je u tom trenutku pokazao, ne samo je lider, autoritet, nego da je patriota i da je čovjek koji želi mir u Turskoj”, kaže Pušina.

Erdogan zaustavio “hobotnicu”

Tom svojom rečenicom, pozivom narodu na ulice da brani demokratiju, kaže Pušina, turski predsjednik Erdogan, zaustavio je jedan proces koji bi bio krvoproliće, koji bi mnogo dramatičnije završio nego što je to bilo u Egiptu.

”I tada sam govorio da je državni udar jako dobro organiziran, da je sa teoretskog aspekta preduzeto sve ono što je neophodno izvršiti da se državni udar uradi na njima zamišljen najbolji mogući način. Uključene su sve strukture vojske, dio struktura birokratije, administracije, dio struktura policije, dio opozicionih partija, a istovremeno sve vojne strukture su učestvovale i svi predstavnici rodova vojske. Imali ste blokirana sredstva informiranja, blokirane državne institucije, bili su blokirani aerodormi, mostovi, željeznice, sve ono što je bilo najneophodnije da se u datom trenutku zaustavi demokratski proces života u Turskoj. Naravno, napadnut je parlament i izvršen pokušaj atentata na turskog predsjednika Erdogana. U jednoj takvoj konstelaciji priprema možete zamisliti koliko bi bilo mrtvih u tom trenutku da narod nije izašao na ulicu, koliko bi bilo privedenih, zatvorenih, uhapšenih. Dakle, Erdogan je u tom momentu u stvari zaustavio jednu hobotnicu koja se ne bi zaustavila samo na državnom udaru, nego najvjerovatnije i na podjeli Turske. To je ono o čemu se veoma malo priča ili se malo razgovara ili se to ne želi reći”, naveo je Pušina.

Pušina navodi i na jednu poziciju koja je, kako kaže, vrlo indikatvina: ćutanja o sprečavanju državnog udara. Tek ovih dana imate, kaže Pušina, glasno iskazivanje podrške turskom predsjedniku Erdoganu i to kada su predočeni svi dokazi da je to bio vrlo dobro organizirani pokušaj državnog udara. Tako je i evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johanes Hahn, navodi Pušina, rekao da bi se očekivalo haotično stanje da nije spriječen državni udar u Turskoj.

U Turskoj bi bilo gore nego u Egiptu da nije spriječen državni uda

Koliko je državni udar dobro pripreman, kaže Pušina, vidi se iz ”male komparacije” koju je predočio, navodeći, da se iz toga mogu izvući i posljedice koje bi nastale. Istakao je da je komparacija bez pretenzija da daje svoje subjektivno mišljenje ili da daje ocjenu ili bilo šta drugo što se može uzeti kao negativno.

”U Egiptu je državni udar izvršio jedan general, i poznato je kakve su sve posljedice bile i koliko je broj mrtvih, zatvorenih… A, u Turskoj su učestvovali generali svih rodova vojske, svi komandanti, i državni udar nije uspio. A, ustvari, on nije uspio zbog naroda, zbog poziva naroda da spriječi državni udar. To su osnovni elementi koji ukazuju da pojedini mediji uvijek predstavljaju krivu sliku Turske u javnosti i da prave određeni animozitet prema rukovodstvu i prema napretku Turske u tim njenim razmjerima. Tako da današnja vlast, naravno, ima i odgovornost, ali istvoremeno ima i prostora, a to se već događa da pozicija i opozicija zajedno djeluju u smirivanju situacije u Turskoj, da opozicione partije također, osuđuju državni udar i daju potporu turskom predsjedniku Erdoganu. Na ovaj način se ustvari stvara jedan mozaik novih demokratskih procesa u Turskoj koji će sigurno ponuditi neki bolji kvalitet, ponudit će ono što Turska nudi, a to je da nastavi sa svojim ekonomskim i političkim dostignućima i da iskorači, a da istovremeno bude tretirana kao autoritativna država koja može zaustavljati procese, može utjecati na procese i može međunarodnoj zajednici biti od pomoći i rješavanju svih situacija, pa i kriza”, rekao je Pušina.

Suđenje Gulenu neminovnost

Kako Turska može pomoći, kaže Pušina, najbolji primjer je ona kriza sa izbjeglicama gdje je Turska preuzela ogroman pritisak i koja pokušava da u dogovoru sa EU iznađe najbolja rješenja kako bi i izbjeglice bile tretirane kao ljudi, a ne izbjeglice sa svim onim negativnim konotacijama.

Pušina očekuje da će SAD udovoljiti zahtjevu Turske te izručiti vođu terorističke organizacije FETO Fetullaha Gulena. Naglašava kako očekuje i da će se Gulenu suditi u Turskoj, što će, dodaje, biti neminovno.

”Teroristička organizacija Fetullaha Gulena u Turskoj je bila jako razgranata, ali je ona istovremeno imala i svoje mreže u okruženju, izvan Turske. To je bila potpuno umrežena institucija i organizacija koja je imala svoj uticaj u svim porama društvenog života Turske istovremeno i djelovanje izvana. Naravno da izručenje Gulena predstavlja samo još jedan dokaz njegove umiješanosti ili njegovog učešća u organizaciji onoga što se događalo u Turskoj i da je njegovo suđenje u Turskoj neminovno. Mislim da tu nema jako puno prostora za njegovu zemlju domaćina da ga ne izruči Turskoj, posebno što oni imaju i međunarodne bilateralne ugovore o izručenju terorista ili ljudi koji su optuženi za terorizam ili izazivanje državnog udara. Ja vjerujem da će se to dogoditi, naravno, to nije potez koji će se dogoditi preko noći. On će zahtijevati postupno rješavanje određenih situacija, ali u konačnici mislim da će Gulen biti izručen Turskoj i da će mu biti suđeno. Na ovaj način će se odgovoriti na mnoga pitanja koja Turska i sada postavlja i međunarodnoj zajednici, ali da će odgovoriti i na unutarnje probleme u Turskoj koji su se događali ili su se vezivali za tu organizaciju”, poručio je u razgovoru za Anadolu Agency Jusuf Pušina, nekadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH, te bivši generalni konzul u Turskoj i ambasador BiH u Bugarskoj.