Psi iz BiH pronalaze mine širom svijeta

Oko 500 pasa obučavanih u blizini Sarajeva pretražilo je više od 106 miliona kvadratnih metara u operacijama deminiranja širom svijeta i to bez ijedne nesreće na miniranom terenu.

Za to je zaslužan rad Globalnog centra za obuku pasa za otkrivanje mina i eksploziva kojeg je kod Sarajeva 2004. godine osnovalo glavno prestavništvo nevladine humanitarne Norveške narodne pomoći (NPA) u Oslu.

Gordana Medunjanin koja rukovodi Globalnim centrom za obuku pasa za otkrivanje mina NPA u razgovoru za AA istakla je kako je primarni cilj Centra bio rad na obuci i uzgoju pasa za otkrivanje mina i eksploziva.

Vremenom je, kako kaže, razvojem metolodologija pristupa obuci i potražnjom korisnika, Centar proširio svoje trenerske aktivnosti.

“Bez obzira da li su naši treneri došli s nekim prethodnim znanjem, svi smo prošli obuku unutar centra po metodologiji NPA koja je u skladu s međunarodnim standardima. Primarna ideja osnivanja je bila da snabdijevamo programe NPA širom svijeta, bilo gdje da postoje. Naša aktivnost se proširila i na druge vrste obuke kada je riječ o psima za detekciju tako da smo do sada oko 500 pasa proslijedili u svijet iz centra u proteklih 12 godina kako postojimo”, pojasnila je Medunjanin.

Obučavanje štenaca, mladih i odraslih pasa

U Centru se obučavaju novorođeni štenci, mladi i odrasli psi do finalne faze obuke kada se akredituju da bi mogli učestvovati u operacijama deminiranja.

U Centru je trenutno smješteno 50 pasa, različite starosne dobi, ali rase belgijskog ovčara, malinoe, koji inače pokazuju odlične radne sposobnosti te sve više služe brojnim vojskama i policijama svijeta.

Riječ je o izdržljivim, inteligentnim psima koje volja za radom i svestranost izdvaja od drugih pasmina.

Malinoe su, kako pojašnjava starija trenerica pasa, veterinarka Alma Đukić, rasa koja je jako otporna na iznenadne uvjete života i temperaturne uslove stoga su povoljni za Centar koji pse šalje u toplija podneblja.

Pokazujući nam prostoriju u kojoj se radi na provjeri zdravstvenih karakteristika štenaca, Đukić napominje kako se s psima radi od najranijih dana kako bi postali zdravi demineri.

Pas se, prije nego krene u minsko polje, trenira od 15 do 18 mjeseci na terenima i u prostorijama specijalizovanim za detektovanje mina.

U vježbi pretraživanja objekata pas radi plijenskim nagonom i na razvijanju što jačeg intenziteta njušenja mete, a kada njušenje dobije željeni intenzitet prelazi se na traženje na tlu što je uvod u traženje mina pod zemljom i na zemlji.

U radu sa štenadima kao meta se koristi crvena igračka kong, koju kasnije zamjenjuje mina.

Kada pas otkrije metu, odnosno minu, on je mora markirati nepomičnim sjedenjem i gledanjem u nju što je znak da ju je pronašao.

Drugi dio treninga je rad na tlu gdje trener uspostavlja pravolinijski pravac i putanju kojom pas ide i njuši, reagujući na verbalne komande odnosno pohvale za rad.

Đukić ističe kako psi Centra na trening poljima u kojima se nalaze mine gdje vježbaju imaju stopostotni procenat uspješnosti u pronalasku.

Pas koristan pomoćnik u operacijama deminiranja

Zbog svoje pouzdanosti Centar u BiH sarađuje s Deminerskim bataljonom Oružanih snaga BiH (OS BiH) kojem je u proteklih pet godina na korištenje proslijeđeno 17 obučenih pasa.

Medunjanin ističe kako Centar pored obuke pasa, osigurava i obuku vodiča odnosno stručnih kadrova koji te pse koriste u operacijama deminiranja.

“Psi su svojim rezultatima dokazali da su itekako efikasno sredstvo u operacijama deminiranja. Konkretno, ovih 500 pasa koje smo mi poslali iz centra su pretražili, prema našim statistikama, preko 106 miliona kvadratnih metara, što su zaista impozantni podaci i pokazuju koliko su zaista psi koristan alat u operacijama deminiranja. Svi rezultati su postignuti bez ikakvih incidenata”, istakla je Medunjanin, dodajući kako su psi radili na deminiranju u Čileu, Kolumbiji, Jordanu, Senegalu, Kongu, Kambodži, Etiopiji, Tanzaniji i drugim zemljama svijeta.

NPA je humanitarna organizacija Norveškog sindikalnog pokreta koja širom svijeta provodi aktivnosti humanitarnog razoružanja, pružanja postkonfliktne pomoći kroz rekonstrukcije, humanitarne pomoći za vrijeme trajanja ratnih sukoba, promovisanje principa demokratizacije, ljudskih prava i sloboda.