status kandidata
Prvo formiranje vlasti u BiH, pa nastavak europskog puta
Izmjene Izbornog zakona, reforma pravosuđa, smanjenje glomaznog administrativnog aparata samo su neki od zahtjeva i preporuka Evropske unije u Bosni i Hercegovini
Predstavnici Evropske unije o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine, bar za sada, neće raspravljati. Sjeverna Makedonija i Albanija našle su se zajedno u paketu, pa će pitanje otvaranja pristupnih pregovora za ove zemlje sutra doći na dnevni red.
Nakon januarskog sastanka u Briselu, članovi Predsjedništva BiH izjavili su da postoji mogućnost da naša zemlja dobije status kandidata u novembru. Šanse za to su, po svemu sudeći, male.
Savjet ponovo ističe svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine kao jedinstvene, ujedinjene i suverene zemlje. To je prva rečenica zaključaka koje su danas donijeli članovi Savjeta za spoljne poslove Evropske unije. Već u drugoj, podsjećaju vlasti Bosne i Hercegovine na jedan od uslova da se put ka Evropi nastavi.
Uzimajući u obzir da od prošlogodišnjih Opštih izbora u Bosni i Hercegovini još nisu formirane vlade na državnom nivou i nivou Federacije, Savjet ponavlja svoj poziv Bosni i Hercegovini da bez daljnjeg odlaganja nastavi s uspostavom vlada kako bi počele raditi u interesu svih građana.
Ako uskoro ne bude vlasti, Evropska unija neće imati s kim da razgovara, poručuje predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović. Slažu se i SNSD-ovci, uz opasku da je za usporavanje Bosne i Hercegovine na evropskom putu kriva SDA.
“Postoji kontinuirani apel evropskih zvaničnika za konstituisanje vlasti. Ja mislim da su tu potpuno stvari jasne, da očigledno dio bošnjačke komponente i dio onih koji čine suport bošnjačkoj komponenti. Više slušaju ono što im kaže američka ambasada nego što im kaže Evropa”, kaže Staša Košarac, šef Kluba poslanika SNSD u PDPSBiH.
Krivi su svi podjednako, odgovaraju im iz opozicije. Iako je stiglo novo-staro upozorenje iz Evropske unije, sumnjaju da bi, kako kažu, lične i stranačke interese pobjednici izbora teško mogli da ostave po strani.
“Brojne su poruke iz EU, a i šire iz svijeta, kojima ih se pokušava uozbiljiti, ali do sada to nije dalo velikog rezultata. Da li će ovaj put poruka iz institucija EU uroditi plodom nisam, vjerujte, siguran. Mislim da su čak i oni koji su najodgovorniji oguglali na svaku vrstu pritiska”, smatra Saša Magazinović, poslanik SDP u PD PSBiH.
Čak i zaključci iz Evrope neodoljivo podsjećaju na one koje smo čuli u proteklih godinu dana, kažu analitičari. Vjeruju da je Bosnu i Hercegovinu Evropska unija stavila pod tačku razno, a da krivce za to treba tražiti unutar granica.
“Zašto još uvijek imamo tu borbu ovnova u brvnu poslije koje neće biti pobjednika, biće samo gubitnici a to smo svi mi. Davno je već rečeno, Bosna i Hercegovina ne zavisi od tri, četiri ili pet stranaka na vlasti, zavisi od konsenzusa. Međutim, konsenzus je nepoznata riječ na ovim našim prostorima”, ističe novinar Elvir Bucalo.
Izmjene Izbornog zakona, reforma pravosuđa, smanjenje glomaznog administrativnog aparata samo su neki od zahtjeva i preporuka Evropske unije u Bosni i Hercegovini. Jasno je da svi ti procesi kaskaju, a mnogi od njih upravo zavise od formiranja vlasti. Analitičari upozoravaju da djeluje da je zalaganje za evropski put koji propagira većina političkih stranaka, ipak, samo deklarativno.