Prvi intervju novog predsjednika Ustavnog suda BiH: Manjak sredstava, višak pritisaka
Ukoliko državne vlasti ne povećaju budžet Ustavnom sudu – kako bi omogućili prijem stručnih saradnika – ova institucija će se suočiti s problemom završavanja predmeta u razumnom roku, tvrdi njen novoimenovani predsjednik Zlatko Knežević.
U prvom intervjuu nakon imenovanja na poziciju predsjednika Ustavnog suda BiH, Knežević za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kaže da ovaj sud ima problem jer mjesečno stiže između 620 i 660 apelacija koje se moraju rješavati u nužnom roku, a budžet godinama ostaje isti.
“Nastavi li se ovim tempom, Ustavni sud će biti izložen daleko većem pritisku da završi predmete, da nema veliki broj neriješenih predmeta i da to sve ispoštuje u roku”, ističe Knežević i dodaje da Ustavni sud, pored svega navedenog, nema ni svoju zgradu.
Predsjednik Ustavnog suda pojašnjava da godinama mole Vijeće ministara i Ministarstvo finansija za uposlenje stručnih saradnika, što bi doprinijelo smanjenju trajanja postupaka.
“Molimo samo da nam se omogući da zaposlimo još jedan broj mladih ljudi, početnika, stručnih saradnika, koje ćemo mi iškolovati, koje ćemo ‘izbrusiti’ da rade upravo u cilju da smanjimo vrijeme trajanja postupaka, da kvalitet dignemo na još viši nivo. Ogromno je povjerenje građana u Ustavni sud, kada svaki dan dobijate njihove zahtjeve i ne ulazeći u to da li su oni u pravu ili nisu, ali oni očekuju od nas puno”, kaže Knežević.
Sudije Ustavnog suda, prema Kneževiću, svakodnevno su izložene nekom obliku pritiska.
Podsjećajući na latinsku izreku: “Ako mislite da je pravda pobijedila, pitajte onog ko je izgubio spor”, Knežević kaže da u BiH jedna strana uvijek aplaudira odlukama, dok druga, u najmanju ruku, kori njene donosioce.
“Zadnjih dana smo izloženi jednom obliku političkih pritisaka prikrivenog tipa, gdje se naše odluke o apstraktnoj ocjeni ustavnosti cijene na način da se čak pokušava ružno, lično udarati na integritet pojedinih sudija. I to nije klasični politički pritisak tipa ‘određeni političar zvao nekog od sudija’, nego je to jedan pritisak politizacije u zemlji u kojoj su izbori za četiri mjeseca”, objašnjava predsjednik Ustavnog suda.
Kada je u pitanju rješenje koje je Ustavni sud našao za direktnu primjenu standarda u odnosu na Zakon o krivičnom postupku, Knežević tvrdi kako je jedini pritisak koji su sudije imale bio od vlastite savjesti kako da provedu odluku na način da se ne stvori niti rupa u pravnom sistemu i da se štiti ustavni poredak.
Sudije različito vide funkcionalnost BiH
Govoreći o neizvršenim odlukama Ustavnog suda, Knežević ističe da trenutno ima devet odluka u toku izvršenja, ali da “bilo koja neizvršena odluka predstavlja direktan atak na ustavni poredak BiH, ali i entiteta”.
Najveći teret neizvršenja odluka, prema njegovim riječima, jeste na nivou države, odnosno zakonodavnih tijela BiH, iza kojih slijedi Federacija BiH, dok najmanje neizvršenih odluka ima Republika Srpska.
“Radije bih da me napadaju svaki dan zbog jedne ili druge odluke Ustavnog suda a da se te odluke izvršavaju – nego da me hvale a ne izvršavaju odluke”, pojašnjava Knežević.
Odgovarajući na pitanje da li sudije Ustavnog suda nekada djeluju politički, što se ogleda u činjenici da sudije različitih nacionalnosti drugačije glasaju, Knežević tvrdi da to nije slučaj. Pojašnjava da je suština toga da “jedni blaže, a drugi jače tumače postojeću konstrukciju BiH”, ali da je ta razlika u stavovima ključna za donošenje kvalitetnijih odluka.
“Jedni idu ka funkcionalnijem ili čvršćem stavu države, drugi ka funkcionalnijim dijelovima entiteta i Brčko Distrikta. Dakle, ne radi se o nacionalnoj podjeli. To je jedan blagi otklon između različitih prihvaćanja ustavne konstrukcije. I to je pozitivno. Moj prethodnik, sudija Mirsad Ćeman imao je običaj da kaže: ‘Tamo gdje svi jednako misle, niko ne misli’”, tvrdi Knežević.
U Ustavnom sudu, nastavlja Knežević, preko 99 posto predmeta rješava šest domaćih sudija, dok u vrlo malom broju učestvuju strane kolege. Uprkos tome, Knežević ne želi odgovoriti na pitanje da li je vrijeme da strane sudije napuste Ustavni sud.
“Mi jednostavno ne odlučujemo o tome”, kaže on.
Govoreći generalno o stanju u pravosuđu, Knežević ističe da kantoni i entiteti imaju ogroman problem sa suđenjem u razumnom roku. Taj strukturalni problem, prema njegovom mišljenju, mora se riješiti na nivou entiteta i Distrikta Brčko povećanjem broja zaposlenih u pravosudnom sistemu, prvenstveno sudija i njima pratećeg osoblja.
“Kada je riječ o izvršenju u imovinskim, novčanim iskazima, imamo nekoliko problema koji se multipliciraju. Postoji naša odluka o vojnim stanovima koja nije provedena pa to prouzrokuje veliki novčani iskaz ka Federaciji BiH. Postoji i odluka o boračkim pravima u Federaciji BiH gdje svakodnevno dobijamo apelacije kojima se traži intervencija Ustavnog suda. Ako riješimo 60 apelanata jednom odlukom puta 1.000 maraka, pa zar nikome to nije signal da ćete daleko više platiti na ovaj način nego da se riješi taj problem?”, pita se Knežević.
On navodi da ne može cijeniti načelno šta su najveći propusti u procesuiranju predmeta korupcije, ali da se nekada radi o neznanju prilikom primjene posebnih istražnih radnji, što dovodi do oslobađajućih presuda.
“Ako neko u bilo kojem postupku koristi neki od dopustivih instrumenata na način kako zakon ne dopušta i time dođe do povrede osnovnih ljudskih prava i sloboda i zakonodavnog sistema, onda je to pitanje neznanja”, napominje predsjednik Ustavnog suda BiH.
Knežević je pravni fakultet završio u Beogradu, a prije Ustavnog suda bio je član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH) te Advokatske komore Republike Srpske.
