Prva godina Vijeća ministara BiH: 333 miliona eura zaduženja, 4 zakona i optužnica

Od 23. decembra 2019. ovaj saziv održao je 22 redovne i 37 vanrednih sjednica, piše Slobodna Evropa.

Istovremeno, uputili su u parlamentarnu proceduru 12 zakona, od kojih su samo četiri usvojena u oba doma Parlamenta BiH (Predstavnički i Dom naroda BiH).

Obavezali se na reforme i popravljanje međusobnih odnosa

U planu rada za 2020. godinu, aktuelno Vijeće ministara BiH istakao je, kao ključne, reformske oblasti – ekonomiju, reformu javne uprave, eurointegracije i popravljanje odnosa unutar BiH, uz nastavak saradnje sa međunarodnim finansijskim institucijama i međunarodnom zajednicom. Kao prioritet uvršteno je i pitanje rješavanja migrantske krize.

Od 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred BiH u maju 2019., a koji se odnose na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i zaštitu prava svih građana, kao preduslov za odobravanje zahtjeva BiH za članstvo u EU, nije urađeno mnogo, što je u novembru konstatovao i Odbor za stabilizaciju i pridruživanje.

Od svih zahtjeva, Vijeće ministara jedino je uspjelo usvojiti Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, na čije usvajanje se čekalo dvije godine. Predlagač je bilo Ministarstvo pravde BiH.

Vlasti u Bosni i Hercegovini su 2008. godine usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina. Ona predviđa da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a da svi budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.

Zbog toga što najsloženiji predmeti ratnih zločina nisu završeni na državnom nivou, 2018. godine pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa ubrzavanje procesuiranja predmeta ratnih zločina kroz raspodjelu predmeta na sudove u Federaciji BIH i Republici Srpskoj (dva entiteta u BiH).

Zaduženja, problemi sa budžetom i raspodjelom novca

Vijeće ministara BiH u aprilu 2020. godine zadužilo je Bosnu i Hercegovinu kod Međunarodnog monetarnog Fonda (MMF) za 333 miliona eura putem Instrumenta za brzo finansiranje po kamatnoj stopi od 1,05 posto i uz period odgode plaćanja kredita od 39 mjeseci. Ovaj kredit za koji se tvrdilo da je pomoć u borbi protiv posljedica pandemije korona virusa, izazvao je političku krizu u BiH oko raspodjele, a novac je oko dva mjeseca bio na računu Centralne banke BiH.

Tek početkom juna, Vijeće ministara BiH postiglo je dogovor o raspodjeli 333 miliona eura MMF-ovog kredita. Od ukupnog novca, 61,5 posto je dato Federaciji BiH sa njenih deset kantona, 37,5 posto Republici Srpskoj, a jedan posto Brčko distriktu. Otplatu duga vrše entiteti i Brčko distrikt (posebna administrativna jedinica u BiH).

Iako se Bosna i Hercegovina željela dodatno zadužiti kod Međunarodnog monetarnog fonda za oko 750 miliona eura, kako bi se prevazišle posljedice izazvane epidemijom korona virusa, to se nije desilo.

Pregovori sa MMF-om su počeli, ali se unutar BiH vlasti ne mogu dogovoriti oko uslova koje je ta međunarodna institucija postavila.

MMF traži unapređenje jedinstvenog ekonomskog prostora, reforme u pogledu digitalizacije, stvaranja jedinstvenog energetskog tržišta i promovisanja kreditne ekspanzije. Pored toga, jedan od uslova za dobijanje kredita je uspostavljanje fonda za restrukturiranje banaka i jačanje saradnje između entitetskog i državnog nivoa u pogledu predviđanja i upravljanja potencijalnim finansijskim krizama. Iz Republike Srpske smatraju kako bi ovim zahtjevima pristali na prenos nadležnosti sa entiteta na državu, na što ne pristaju.

Vijeće ministara u planu ima i zaduženje od 250 miliona eura makrofinansijske pomoći od EU, za koji je u decembru usvojen Memorandum o razumijevanju između BiH i EU.

Pomoć koja je najavljena kao podrška BiH za ekonomsku stabilizaciju i program reformi, a isplaćuje se u dvije rate, od kojih svaka iznosi do 125 miliona eura.

Tokom čitavog mandata aktuelnog Vijeća ministara u 2020. godini, institucije BiH finansirane su na osnovu Odluke o privremenom finansiranju. Ista odluka je bila na snazi i tokom cijele 2019. godine, jer u BiH nije bila konstituisana vlast, nakon izbora 2018. godine.

U martu ove godine Vijeće ministara BiH usvojilo je Nacrt budžeta BiH za 2020. bez saglasnosti predstavnika iz Republike Srpske (RS). Zbog toga je Vijeće ministara BiH donosilo kvartalno odluke o privremenom finansiranju, a posljednja je donesena 16. decembra.

Nabavka vakcina

Vijeće ministara BiH, 16. septembra dalo je saglasnost na Ugovor o nabavci vakcina putem Globalnog saveza za vakcine (GAVI) i ovlastilo ministricu civilnih poslova, Ankicu Gudeljević da ga potpiše, što je ona i učinila 18. septembra.

Iz Vijeća ministara BiH nakon sjednice održane 3. decembra istakli su kako je BiH naručila 1.232.000 doza potencijalnih vakcina protiv COVID-a 19, za 20% populacije putem GAVI, te da bi one mogle stići u BiH u prvom kvartalu 2021. godine.

Međutim, osim ove nabavke sa državnog vrha, entitet Republika Srpska naručio je rusku vakcinu Sputnjik V koja je u avgustu registrovana u toj zemlji.

Optužnica protiv ministra sigurnosti

Tužilaštvo BiH podiglo je sredinom decembra optužnicu protiv ministra sigurnosti u Vijeću ministara BiH Selme Cikotića zbog zloupotrebe položaja ili ovlaštenja. U istoj optužnici terete se i Muriz Druškić, član Komisije Vijeća ministara za odlučivanje po žalbama u predmetima sigurnosnih provjera, te direktor Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Osman Mehmedagić.

Njima se na teret stavlja da su tokom avgusta 2020. godine zloupotrijebili službeni položaj ili ovlasti, kao i resurse i kapacitete OSA-e u svrhe privatnih i ličnih interesa, kako bi došli do informacija i fotografija o pošiljaocu anonimne krivične prijave protiv direktora OSA-e. Riječ je o izuzimanju videosnimka nadzornih kamera iz pošte u sarajevskom naselju Alipašino Polje.

Migrantska kriza

Vijeće ministara BiH nije na pravi način rješavao problem migranata koji prema procjenama nadležnih institucija u BiH trenutno ima oko 3.000.

Tek sredinom decembra počeo je sa formiranjem radne grupe koja bi trebala da radi na izradi petogodišnje Strategije za upravljanje migracijama.

Zbog neslaganja sa načinom rješavanja migrantske krize, Vijeće ministara u junu je napustio dotadašnji ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić, lider Saveza za bolju budućnost (SBB), a na njegovo mjesto imenovan je kadar SDA Selmo Cikotić.

Formiranje Vijeća ministara BiH kasnilo zbog neslaganja oko saradnje sa NATO

Aktuelno Vijeće ministara BiH započelo je svoj rad slanjem Programa reformi BiH u sjedište NATO u Briselu. Program reformi rezultat je kompromisa koje su članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorad Dodik, Šefik Džaferović i Željko Komšić postigli u novembru 2019. godine.

Godišnji nacionalni plan (ANP) priprema svaka država koja želi da postane članica NATO saveza. Za njegovo usvajanje nije želio glasati Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, čiji uslov je bilo postavljanje Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeće ministara BiH.

Sa druge strane, Željko Komšić i Šefik Džaferović, članovi bh. Predsjedništva, uslovljavali su formiranje Vijeća ministara BiH slanjem ANP u sjedište NATO u Briselu. Kompromis je postignut Programom reformi BiH, koji se suštinski ne razlikuje od Godišnjeg nacionalnog plana (ANP). Radi se o planu postignuća i reformi u oblastima političkih, sigurnosnih, pravnih i odbrambenih.

Ko čini Vijeće ministara BiH?

Vijeće ministara BiH je organ izvršne vlasti Bosne i Hercegovine.

Sastavljen je od devet ministarstava – ministarstvo vanjskih poslova, spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, finansija i trezora, komunikacija i prometa, civilnih poslova, ljudskih prava i izbjeglica, pravde, sigurnosti i odbrane.

Za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH imenovan je Zoran Tegeltija, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS) i član Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), najjače partije u bh. entitetu Republika Srpska čiji je lider Milorad Dodik, član predsjedništva BiH.

Iz SNSD-a su još u Vijeće ministara izabrani Staša Košarac za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, te Vojin Mitrović za ministra komunikacija i transporta BiH.

Iz Stranke demokratske akcije (SDA) su Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH, te Selmo Cikotić, ministar odbrane BiH.

Iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) izabrani su Vjekoslav Bevanda za ministra finansija i trezora BiH, Ankica Gudelјević za ministricu civilnih poslova BiH, Josip Grubeša za ministra pravde BiH.

U Vijeće ministara imenovani su i Sifet Podžić, kadar Demokratske fronte (DF), za ministra odbrane BiH, te Miloš Lučić iz Demokratskog narodnog saveza (DNS) za ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Ovo je osmi saziv ove izvršne institucije od završetka rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.)