Provjetravanje političke scene: Nove koalicije i obećanja, samo su ljudi isti

Uz osnivanje nekoliko političkih pokreta koji imaju ozbiljne ambicije za opšte izbore 2018. godine, počelo je provjetravanje bh. političke scene, uz pitanje – rađa li se alternativa strankama koje više od dvije decenije određuju pravac kretanja zemlje i kroje sudbinu naroda?

Stvaranje političkog pokreta Most 21. nedavno je objavio Amir Reko, zvani Makedonac, bivši oficir JNA a kasnije Armije BiH, koji je 1992. godine spasio 44 srpska civila, iz sela Bučje u opštini Goražde, piše Radio Slobodna Evropa.

„Službeno najavljujem formiranje pokreta Bh. Most 21, uvjeren da je upravo sada trenutak da se okrene stranica, nova stranica, stranica koja će nas zajedno dovesti u novo i uspješnije doba Bosne i Hercegovine“, rekao je Reko.

Ko je ta politička snaga koja može donijeti promjene u BiH, zemlji u kojoj se reforme teško i sporo provode? Može li se izvući najbolje iz pojedinaca za kolektivno dobro? Amir Reko, koji se iz privrednih, prvi put upušta u političke vode, kaže:

„Nama je želja, nama je cilj sve ono što je pozitivno, što je dobro u ljudima, ljude koji nisu opterećeni mržnjom, da preko ovog Mosta povežemo, kako bismo dali šansu ljudima koji nemaju alternativu osim da se priključe ovim etnonacionalnim strankama i šta ja znam šta se sve ovdje, vidite i sami, dešava. Znači, jedno zdravo, potpuno zdravo tkivo koje se zasniva na ljudskosti, na povezivanju svega onog dobrog u ljudima, a ne bacanje loptice sa jedne na drugu stranu. Ima dosta ljudi koji bi željeli da budemo samo normalni, jednostavno, da ne gledamo ko je koje vjere, nacionalnosti itd.“

I predsjednik Stranke za BiH, Amer Jerlagić, najavljuje stvaranje novog demokratskog bloka, bloka centra, pod nazivom „Proboj“, s ozbiljnim namjerama za naredne opšte izbore, 2018. godine.

„Nećemo biti ni komunisti ni nacionalisti, radićemo na probosanskom frontu i ubrzo ćemo obznaniti naš koncept političkog djelovanja. Sam pojam Proboj je nastao kao kratica nekoliko riječi – pro-bosansko-jedinstvo. Nama je cilj prije svega da okupimo snage političkog demokratskog centra u Bosni i Hercegovini, gdje će biti otvorena vrata i svim nezavisnim pojedincima, intelektualcima, koji će moći biti dio projekta Proboj, i zajedno sa političkim partijama koje budu u toj koaliciji djelovati na političkoj sceni. Znači, to će biti otvorene liste, daćemo priliku svim ljudima, koji i nisu članovi partija, da budu dio tog projekta, a naravno, planiramo obaviti razgovore i sa nezavisnim načelnicima da i oni učestvuju u projektu koalicije Proboj“, ističe Jerlagić

Podsjećamo da je grupa od sedam nezavisnih kandidata, koji su na lokalnim izborima osvojili gradonačelničke i načelničke položaje, i zvanično se udružila i formirala Pokret za Evropu.

Ujedinjenje ljevice u BiH se najavljuje već godinama pa i sada, godinu i po prije paralmentarnih izbora, sastaju se lideri i dogovaraju neki modeli. Međutim, brojni analitičari upozoravaju da prepreke mogu biti u sujetama, egoizmu i borbi za vlast „ljevičarskih“ prvaka.

U koncept provjetravanja bh. političke scene uklapaju se i dvije grupe „novih“ socijaldemokrata – Socijaldemokrati IgG (Inicijativa grupe Građana) i socijaldemokrati okupljeni oko „Jahorinske deklaracije“.

U ime grupe Socijaldemokrati IgG, jedan od osnivača, univerzitetski profesor Damir Marjanović kaže:

„U protekla dva desetljeća djelovanja stranaka koje su se nominalno označavale kao lijeve stranke, zbog njihovog koketiranja s nacionalističkim ili strankama desnice, mislim da se ideja ljevice izgubila. Za naš Pokret kažemo kako se nadamo da će se uvjeti i situacija promijeniti i da nikada nećemo postati politička stranka. Ali ako budemo to morali, imamo snage i znanja i mudrosti da to uradimo. Ipak, stvaranje još jedne političke stranke koja će ispunjavati procente, boriti se da uđe u Parlament, koja će sklapati formalne i neformalne koalicije, koja će biti bazirana na tome da neko ostane na vlasti – mislim da to BiH ne treba.“

Takođe se organizovala grupa intelektualaca, građanskih aktivista, političkih lidera lijevo orijentisanih stranaka, koji su potpisali tzv. Jahorinsku deklaraciju. Na taj način žele osigurati zajednički nastup kako se navodi „nenacionalističkih stranaka“ na izborima 2018. godine.

Kakve su šanse da BiH dobije Most, po ugledu na Hrvatsku, novu snagu koja će donijeti toliko neophodne promjene u BiH ?

Analitičarka Ivana Marić smatra da nove pokrete ili povezivanje partija treba pozdraviti, ali je pitanje da li postojeći politički sistem u BiH omogućava njihovo drugačije djelovanje od onog na koji su građani navikli.

„Djelovanje izvan standardne političke šeme, odnosno tradicionalnih stranaka je tendencija u svijetu. Pitanje je međutim u BiH, da li uz postojeći sistem može bilo kakva stranka, novi Most, novi pokret donijeti promjene ili će se prilagoditi okolnostima? Vidjeli smo da su i hrvatski Most već potresale afere. Dok ne promijenimo sistem, dok se oslanjamo samo na politički moral, nema promjena. Moramo imati sistem koji bi garantovao da će se političari ponašati po normama i pravilima. Sada imamo pogrešno postavljene temelje – mijenjanjem boje zidova nemoguće je promijeniti strukturu i ojačati temelje. Za sada ne vidim da će oni donijeti očekivano poboljšanje. Ipak je dobro da se građanima ponude nove snage, pa možda neka od njih i doživi uspjeh“, poručuje Ivana Marić.

O tome da su BiH potrebne nove političke snage, govorio je u jednom od intervjua za RSE fra Ivo Marković, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu.

„Nadam se kako se rađa alternativa koja će omogućiti da dođu političari koji neće voditi politiku na razini identiteta, nego na razini izgradnje zdravog društva. Najneophodnija promjena bi bila da dođu političari koji ne pripadaju nacionalnoj stranci, nego političari koji, poput europskih lidera rade, na organizaciji društva, prije sve na ekonomiji. Na nacionalnoj razini se samo manipulira. Pucaju se velike nacionalne ideje, a u biti se sve svodi na pljačku“, izjavio je fra Ivo Marković.