Protesti protiv femicida u bh. gradovima: Ovo je rat protiv žena!

U Sarajevu i više drugih gradova Bosne i Hercegovine održani su protesti protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama pod sloganom “Niti jedna više!“.

Organizatori su iz više nevladinih asocijacija, formalnih i neformalnih ženski grupa i drugih organizacija.

Traže hitnu i djelotvornu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni Hercegovini ili korjenitu promjenu u svim društvenim sferama “gdje se ovakva uvjerenja, oblici svijesti i prakse potiču, zataškavaju ili prećutno odobravaju“. To se odnosi na podređenost žena u porodici ili društvu, na nasilje nad ženama – seksualno, fizičko, psihološko, ekonomsko, a posebno nakon tragičnih slučajeva u zadnje vrijeme kao što je bilo monstruozno augustovsko ubistvo Nizame Hećimović u Garadačcu.

Jadranka Milićević iz Fondacije “Cure“ i članica Ženske mreže Bosne i Hercegovine u izjavi novinarima na skupu u Sarajevu je naglasila primjer nedavnog ukidanja presude od 35 godina zatvora muškarcu koji je ubio suprugu.

Prema njenim riječima, presuda je bila svijetli primjer da postojeći zakoni propisuju visoke kazne nasilnicima, ali uslijedilo je razočarenje – ukidanje presude i vraćanje u ponovni postupak.

Učesnici protesta u Sarajevu i više drugih gradova nose transparente s ispisanim porukama kao što su “Stop femicidu!“, “Ubio je ženu jer je – žena!“ i slično.

Žele potaknuti žene i sve žrtve porodičnog nasilja da prijavljuju nasilje odnosno nasilnike uprkos društvenoj stigmi i strahu da neće dobiti odgovarajući zaštitu.

Protest u Mostaru: Vlasti moraju djelovati brže

Pod motom “Niti jedna više” ženske aktivističke formalne i neformalne grupe u srijedu su u Mostaru organizirale protestno okupljanje protiv femicida i nasilja nad ženama i djevojčicama na kojem su istaknuli svoje zahtjeve te zatražili hitnu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u BiH.

Izvršna direktorica Inicijative građanki i građana Mostara Ifeta Ćesir Škoro kazala je kako je ovaj protest važan za žene, ali i za muškarce te zahvalila svima koji su došli i podržali ga.

-Pokušavamo da skrenemo pažnju na niz femicida, a isto tako i na niz nasilja u porodici koje izgleda poprima pandemijske razmjere. Mi, nažalost, reagujemo onda kada se desi nešto brutalno, a brutalno se desilo u Gradačcu i od tada su, čini mi se, i naše institucije postale malo osjetljivije – naglasila je.

Aktivistkinja Aldijana Trbonja Tule kazala je kako je 11. oktobra prošle godine ubijena Edina Odobašić u Bihaću te da je prije dva mjeseca ubijena Nizama Hećimović, a da se od tada do danas ne može vidjeti kako se nešto značajno promijenilo.

-Od tada do danas ne vidimo da se išta posebno desilo, čujemo da se dešava, da se pripremaju neke izmjene i dopune zakona, a mi stojimo danas ovdje da kažemo da stvarno moraju biti brži, da se žrtve moraju zaštititi te da se počinitelji nasilja moraju kazniti po hitnom postupku – naglasila je Trbonja Tule.

Kako je dodala, o broju femicida u našoj zemlji dostupni su im samo podaci iz medija.

-U ovoj godinu u BiH je, što znamo iz medija, bilo pet femicida i pet pokušaja femicida, a sami broj femicida u BiH zaista ne znamo, a kreće se oko 70. Mi danas u BiH jedinstveno, dakle sve ženske nevladine organizacije, formalne, neformalne grupe i aktivistike, šaljemo poruku, a u okviru ‘16 dana aktivizma’ ćemo naše zahtjeve koji se odnose na policiju, tužilaštvo, centar za socijalni rad te zakonodavnu i izvršnu vlast predati u Parlament FBiH i Narodnu skupštinu RS-a – poručila je Tule.

Na protestu je od policije zatražena zaštita žrtava, hitno postupanje te disciplinska odgovornost, a od sudova unapređenje položaja oštećenih, da obezbijede da se krivični postupci okončavaju u razumnom roku, kao i strože kazne za počinioce.

Od pravosudnih organa, od parlamenata i skupština zatraženo je, uz ostalo, pravno definiranje femicida, prepoznavanje djece kao žrtava, uvođenje kazne za nečinjenje za sve službenike, prepoznavanje psihološkog nasilja nad ženama kao krivičnog djela, registar nasilnika i praćenje slučajeva nasilja, kao i kontrola izdavanja dozvola za oružje.