Protesti ispred Suda i Tužilaštva BiH zbog optužnica protiv 13 pripadnika Armije RBiH

Na protestu koji je održan ispred zgrada Državnog suda i tužilaštva zbog optužnice podignute protiv 13 nekadašnjih komandanata i pripadnika Armije BiH za zločine u Foči, Goraždu i Čajniču, pročitani su zahtjevi u kojima je zatraženo obustavljanje procedure ove optužnice te ostavka glavnog tužioca Tužilaštva BiH Milanka Kajganića.

Više desetina građana, među kojima i članovi raznih udruženja, okupilo se ispred kompleksa državnih pravosudnih institucija kako bi izrazilo nezadovoljstvo optužnicom podignutom 8. augusta protiv Ferida Buljubašića, Ahmeta i Izeta Sejdića, Rašida Sobe, Ševke Glušca, Zakira Jamaka, Bahrudina Muhića, Adema Fehrića, Mustafe Polje, Envera Kusture, Muhameda Liske, Sakiba Čakara i Munira Nale, javlja Detektor.ba.

“Relativiziranje i negiranje prošlosti”

Na protestu u organizaciji Fondacije “Istina za Goražde“ rečeno je da ovo okupljanje predstavlja “glasno ‘ne’ progonu branitelja BiH – pripadnika ABiH i MUP-a BiH, kojim se želi relativizirati i negirati prošlost i činjenice utvrđene i presuđene u dva suda UN-a u Hagu – MKSJ i Međunarodnom sudu pravde“.

Također je pročitano i 11 zahtjeva koji će biti upućeni visokom predstavniku u BiH Christianu Schmidtu, Misiji OSCE-a BiH, predsjednici Međunarodnog rezidualnog mehanizma za međunarodne sudove i glavnom haškom tužiocu, predsjedniku Visokog sudskog i tužilačkog vijeća u BiH, predsjedniku Suda BiH, Vijeću ministara BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH.

Među tim zahtjevima je zatraženo formiranje međunarodne komisije koja će objektivno provesti istragu i utvrditi šta se dešavalo u zaštićenim enklavama UN-a, koju bi formirao Mehanizam i OSCE, a na njenom čelu bi se nalazila Joanna Korner ili druga kredibilna osoba.

Zatraženo je od UN-a i Međunarodne komisije da istraže rad Tužilaštva BiH od posljednjeg izvještaja Korner, kao i rad po Revidiranoj strategiji za procesuiranje ratnih zločina. Pored toga, zatraženo je od Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine BiH da hitno zatraži izvještaj od Tužilaštva BiH o tome šta je urađeno po Aneksu B ove strategije.

“Tražimo zaustavljanje svih procedura u vezi s optužnicom protiv branitelja Goržada i svih eventualno pripremljenih optužnica od strane Tužilaštva BiH do formiranja međunarodne komisije za istraživanje ratnih zločina u BiH“, rečeno je na protestima, te zatraženo od predsjednika VSTV-a Halila Lagumdžije da osigura zaustavljanje svih procedura podizanja ili potvrđivanja optužnica dok međunarodna komisija ne sačini izvještaj i Vijeće ministara ne osigura izvještaj o Revidiranoj strategiji i Aneksu B.

Među zahtjevima je i onaj upućen predsjedniku Suda BiH Ranku Debevcu da osigura zakonitost u radu ovog suda.

Ostavka glavnog tužioca

Okupljeni su zatražili ostavku glavnog tužioca Tužilaštva BiH “jer je zloupotrijebio svoj položaj i prekršio zakonski okvir najavljujući još prije nekoliko mjeseci optužnicu za branitelje Goražda“.

Kasim Brdar, predsjednik Fondacije “Istina za Goražde“ je rekao da se neće odustati od borbe za istinu i pravdu, te da je potrebno stati iza “branitelja koji su meta Tužilaštva BiH“.

“Posljednja kap koja je prelila čašu je podizanje optužnice protiv pripadnika ABiH koji su branili Podrinje i Goražde, a koji su optuženi za najteža djela“, kazao je on te dodao da Tužilaštvo ne zanima 1.336 dana opasade Goražda u kojem je ubijeno više od 2.000 civila.

Alija Hodžić iz Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992-1995. je kazao da se današnjem okupljanjem želi dati podrška braniocima države koje sada, kako navodi, “hoće da osude za nešto što nisu učinili“.

Prisutnima se obratila i Kada Hotić iz Udruženja “Pokret majke enklave Srebrenica i Žepa”, koja je kazala da je današnji protest izraz borbe za pravdu.

“Danas se suočavamo s totalnom nepravdom. Poriče se genocid, poriče se zločin, veličaju se ratni zločinci koji su osuđeni i na doživotne kazne. Danas se hapse ljudi koji su se iole pokušavali braniti“, kazala je ona.

“Ne mogu se izjednačiti branioci i napadači”

Predsjednik Saveza paraplegičara i ratnih vojnih invalida, Mujo Aganović, poručio je da se svi trebaju ujediniti na putu istine i pravde.

“Mi nismo došli da rušimo pravosudne institucije BiH, mi smo došli da podržimo Sud da ne prihvati ovu podvalu relativiziranja zločina i okretanja čestitih sinova koji su iz ABiH branili život u BiH, da se pretvore u zločince, a da se nastave nagrađivati zločinci“, rekao je on.

Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95. je navela da, kad već nije mogla 1992., stoji hrabro i ponosno danas zahvaljujući ljudima koji su branili Podrinje, dok je Emir Hajdarović, predsjednik Udruženja logoraša Mostar u obraćanju naveo da se ne mogu izjednačiti branioci i napadači.

“Ovaj sud, koliki je god, mi od njega ne tražimo da nestane, mi od njega tražimo istinu i pravdu. A ta istina i pravda jeste da sudi ratne zločince“, rekao je on.

Na protestima je upućeno i pismo Generalnom sekretaru UN-a u ime žrtava zaštićenih zona UN-a, između ostalog, “zbog nepravednih optužnica Tužilaštva kojima se želi relativizirati istina o sukobu u BiH i negirati naslijeđe MKSJ-a“.

Ratni zločini u Jošanici

Optužnica protiv 13 nekadašnjih pripadnika ABiH još uvijek nije potvrđena u Sudu BiH, a tereti ih za ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti u Jošanici kod Foče u decembru 1992. godine, kada je ubijeno 56 civila srpske nacionalnosti, ranjeno oko deset, a kuće, imovina, poljoprivredni i pomoćni objekti su zapaljeni i uništeni.

Osim za ovaj zločin, Tužilaštvo tereti Ahmeta Sejdića, kao nekadašnjeg komandanta brigade i člana štaba Teritorijalne odbrane, za zločine u selima Klisure, Bursići i Hadrovići u opštini Višegrad u augustu 1992. godine.

Sud BiH je 2020. godine pravosnažno oslobodio Sejdića, nekadašnjeg komandanta Prve višegradske brigade, optužbi za zločine na području Goražda i Rudog u periodu od jula 1992. do februara 1993. godine.

I Buljubašića Tužilaštvo dodatno tereti – kao komandanta i nadređenu osobu – za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti u selima oko Čajniča u februaru 1993. godine.