Prošlo je deset godina: Sjeća li se još neko presude “Sejdić Finci”

Bosna i Hercegovina nije cijelu deceniju ispoštovala odluke iz presude “Sejdić i Finci” uprkos međunarodnim obavezama i pritiscima, ali će u konačnici to morati uraditi, rečeno je na panel-diskusiji u Sarajevu koju su povodom desete godišnjice presude Evropskog suda za ljudska prava organizovali Human Rights Watch (HRW) i Minority Rights Group (MRG).

Evropski sud je u decembru 2009. godine donio presudu po tužbi koju su protiv BiH podnijeli Jakob Finci i Dervo Sejdić. Sud je donio odluku da Ustav BiH direktno diskriminira manjine, ne dopuštajući im da ravnopravno učestvuju u demokratskim izborima, javlja BIRN.

Neil Clarke, predsjedavajući organizacije Minority Rights Group, kazao je kako je tužba koju su podnijeli Evropskom sudu za ljudska prava bila zbog toga što “postoji diskriminacija u Ustavu BiH i suština predmeta je da se njih dvojica ne mogu birati u Gornji dom Parlamenta (Dom naroda BiH, op.a.) i Predsjedništvo BiH”.

“Prvo pitanje koje se danas postavlja jeste nepoštivanje presude, čime BiH pokazuje da nije spremna da poštuje osnovna ljudska prava; zatim nepostojanje metoda kojim najranjivije grupe u društvu mogu utjecati na proces donošenja odluka; i treće, postoje 22 slučaja na nižim nivoima vlasti gdje se pokazuje da se ovaj sistem reflektira na sve nivoe”, rekao je Clarke.

Clive Baldwin, advokat koji je zastupao Sejdića i Fincija, kazao je kako je presuda jednostavna – ali historijska.

“Jednostavna u smislu da je potvrdila da Sejdić i Finci ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, i to je jasno kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, a historijska jer je to prvi put da je Evropski sud za ljudska prava potvrdio da je ustav taj koji vrši diskriminaciju”, pojasnio je Baldwin, dodavši kako je izuzetno tužan što i dalje postoji potreba da se razgovara o neizvršenju ove presude.

“Bosanskohercegovačke vlasti bi trebale i morat će jednoglasno ispoštovati presudu, budući da su, historijski gledano, sve države izvršavale presude ovog suda”, rekao je Baldwin, dodavši kako Parlament ima moć da to uradi, čime bi se promijenio Ustav, a time i Izborni zakon, te bi se svaki građanin mogao kandidirati na izborima.

Osim presude “Sejdić-Finci”, 2015. godine donesena je presuda i u slučaju Azre Zornić, koja je pokrenula slučaj zbog toga što se nije mogla kandidirati na izborima za Predsjedništvo i Dom naroda BiH kao neko ko nije ni Bošnjak ni Srbin ni Hrvat, te je tretirana kao “Ostali”.

“Ne postoji nacija na svijetu koja se označava kao ‘Ostali’”. To je bolno za mene kao nekoga ko je rođen u ovom gradu i živi ovdje. Vi ste jednostavno građanin drugog reda”, kazala je Zornić i dodala kako su u Ustavu diskriminirajuće dvije riječi – “konstitutivni narod”.

Na panelu je govorila i Vildana Džekman, predstavnica Građanki za ustavne promjene, koja je zagovarala uvođenje rodno senzitivnog jezika, katalog ljudskih prava za sve građane, te ujednačavanje zdravstvene i socijalne zaštite.

“Bilo je potrebno sedam godina da isto tretiramo žene u jednom entitetu u odnosu na drugi”, rekla je ona.

Baldwin je na kraju dodao kako presuda “Sejdić-Finci” mora biti izvršena budući da su sve presude ovog suda implementirane.

“Situacija je jasna, postoje mehanizmi za izvršenje. Kako je BiH članica Vijeća Evrope, neizvršenjem ove presude ona se može isključiti, ali se ona već deset godina nastoji ohrabriti da izvrši ovu presudu”, zaključio je, dodavši kako rješenje mora biti zakonsko, a djeluje da će biti i političko.