Prošlo je 25 godina od prijema u UN: BiH se i dalje bori da se dokaže kao država

Niko od bh. političara neće smjeti javno da opstruira put evropskih integracija Bosne i Hercegovine, jer on znači mir, stabilnost i ekonomski prosperitet, poručeno je na Međunarodnoj konferenciji “Bosna i Hercegovina: Političko stanje i perspektive razvoja” organizovanoj povodom dvadesetpetogodišnjice nezavisnosti i prijema BiH u Ujedinjene nacije, 22. maja 1992. godine, javlja Anadolu Agency (AA).

Cilj konferencije je vrednovanje međunarodnog i nacionalnog značaja dvadeset i pet godina međunarodnog priznanja BiH za živote njenih građana i naroda, valoriziranje refleksa tog događaja na bh. susjedstvo te ukupno kritičko sumiranje političkih i društvenih dosega tih zbivanja. Organizator konferencije je Fakultet političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih nauka, rekao je da je, nažalost, situacija, i politička i ekonomska, dosta kompleksna.

“Pozitivnih utopija i razmišljanja o nekoj konsezualnoj promjeni postojećeg stanja sve je manje, ona zapravo nedostaju. Politika proširenja EU je u relativnom zastoju, od nje mnogo očekujemo i ona bi trebala da bude instrument posredstvom kojeg će se reformirati naše društvo i dobiti novi pravac razvoja”, rekao je Filandra.

Prema njegovim riječima, u taj proces se treba uključiti cijelo društvo, akademska zajednica, nevladin sektor… Filandra je kazao da smo svjedoci da se ekonomsko stanje pogoršava.

“Političke elite su već u predizbornoj, odnosno izbornoj fazi. Oni s jedne strane isprobanim mehanizmima – animacijom svojih glasača, to je nacionalizam, ksenofobija, davanje obećanja koja ne mogu ispuniti – sigurno će posegnuti za tim politički isprobanim arsenalom poruka prema svojim glasačima. S druge strane, glasačka masa 20 godina trebalo bi da bude sita tih priča, egzistencijalni problemi je pritišću i mislim da niko od bh. političara neće smjeti javno da opstruira put evropskih integracija, jer on za nas znači mir, stabilnost i ekonomski prosperitet”, dodao je Filandra.

Tatjana Ljujić – Mijatović, članica Predsjedništva RBiH u periodu 1992.-1996. i ambasadorica BiH pri UN-u i drugim međunarodnim organizacijama u Beču, zadužena za brojne projekte rekonstrukcije i razvoja BiH, kazala je kako je ta misija imala zadatak da sa predstavnicima, prije svega UNDP-a, kontaktira sa zemljama koje su bile donatori u raznim projektima.

“Jako puno projekata je zacrtano, dosta je urađeno, a rat još nije bio završen. Tako da smo mi imali mogućnost da uradimo nešto za svoju zemlju u misiji prije nego što je rat završen”, pojasnila je Mijatović.

Prijem BiH u ćlanstvo UN-a 22. maja 1992. je, prema njenim riječima, bio jako vrijedan, jer je Bih dobila mogućnost da ima susrete sa jako puno međunarodnih organizacija.

Miloš Šolaja sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci rekao je da su posljednje krize u BiH pokazale da je potrebno da stanovnici, građani BiH, sami sjednu i između sebe dogovore kakav politički sistem, uređenje, treba da bude.

“I to se vjerovatno neće moći kretati mnogo dalje od onoga što je već regulisano Dejtonskim mirovnim sporazumom. Potrebno je samo stvoriti novu energiju, novu političku volju da se u okvirima postojećih, uspostavljenih odnosa nastavi sa jednim stabilnim procesima, prije svega, da bi ta stabilnost dovela do toga da ne raspravljamo više o političkoj budućnosti BiH i da se može stvoriti osnova za stabilan ekonomski i socijalni razvoj”, istakao je Šojala.

Prema njegovim riječima, osporavanja Dejtonskog sporazuma su različita i svako to radi na svoj način.

“Očigledno da se tu neće moći mnogo mijenjati, jer postojeća praksa je pokazala da to već ide nekim tokom koji je nezaustavljiv”, poručio je Šojala.

Selim Bešlagić, ratni načelnik Tuzle, reako je kako je prijem u UN značio priznanje za BiH kao države. Nažalost, prema njegovim riječima, nakon tih 25 godina danas u BiH imamo prijepor oko toga šta je BiH.

“Kada uzmete da je samo država BiH, govori vam da nismo definisali status. Ako uzmete da ima dva entiteta i Distrikt Brčko, govori o tome da opet nismo definisali status. Ako govorimo da imate Republiku Srpsku i Federaciju, BiH opet nema status. Tako da je velika borba oko toga da se BiH dokaže kao država, prije svega, vlasti u BiH da same priznaju državu BiH”, istakao je Bešlagić.

Mišljenja je da je danas briga oko toga “kako ćemo podijeliti neka dobra u BiH i kako ćemo na politikanski način se ponašati prema njoj i građanima BiH”.

“Sve dok postoje sredstva kojim se mogu kupovati glasovi, mislim da će političari težiti ka tome da zadrže ovakvo stanje”, poručio je Bešlagić.

Milivoj Bešlin sa Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu kazao je da je datum prijema BiH u članstvo UN-a vrlo značajan.

“Kao historičar mogu da kažem, dvije stvari su kada je BiH u pitanju neupitne, a to su međunarodno priznate i historijske granice BiH i konstitutivnost naroda na čitavoj teritoriji BiH”, istakao je Bešlin.

Prema njegovim riječima, 22. maj je za BiH vrlo značajan, jer je i međunarodna zajednica potvrdila te ključne karakteristike.

“Ne bih rekao da narodi bježe od te činjenice, bježe, prije svega, nacionalističke elite i to je velika razlika. Dakle, nacionalističke ideologije, prije svega, srpske, hrvatske negiraju to što je historijska i međunarodno priznata realnost BiH”, dodao je Bešlin.