mirovni sporazum
Prošlo je 25 godina od potpisivanja Dejtona: Rok mu je istekao, potrebna je reforma
Diplomate zapadnih zemalja ističu, kako je vrijeme za nadogradnju Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne zemlje u evropskoj porodici
Danas je 25. godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu. Prema mišljenju nekih Bosna i Hercegovina je i dalje u okovima ovog dokumenta, dok pak drugi smatraju da je zemlja u hibridnoj i izmijenjenoj verziji dejtonskog ustava.
Diplomate zapadnih zemalja ističu, kako je vrijeme za nadogradnju Bosne i Hercegovine, kao ravnopravne zemlje u evropskoj porodici. No, ostaje pitanje može li do tih promjena doći, jer i dalje postoje čvrsti stavovi o vraćanju izvornom Dejtonu.
“Promjena jeste moguća. Ona se može provesti unutar dejtonskog sistema. U prvih deset godina načinjen je stvaran napredak i može se napraviti i u godinama koje dolaze. Otvorimo novo poglavlje u 2021.! Dayton nikome ne daje pravo da osporava ovu zemlju niti njene ljude. On svakom građaninu daje pravo da gradi pristojan život u dostojanstvu i sigurnosti”, kazao je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH.
“Ove stvari će pomoći da se prevlada politički zastoj i otvore mnoge nove mogućnosti, uključujući u konačnici i vaše mjesto u NATO-u, evropskoj i široj međunarodnoj zajednici, te privlačenje više investicija i šansi”, kazao je Bill Clinton, bivši predsjednik SAD-a.
“Budućnost Bosne i Hercegovine nalazi se u Evropskoj uniji. To je naš zajednički cilj i opredjeljenje. Da bi se taj cilj postigao, političko vođstvo ove zemlje također će morati preuzeti odgovornost da djeluje kako bi omogućili reforme koje su ovoj zemlji potrebne”, kazao je Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije.
“Apeliramo na Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i lidere političkih stranaka da se ujedine u postizanju stvarnog i opipljivog napretka u provođenju onoga što je potrebno da se dobije kandidatski status od EU”, poručio je Matthew Palmer, specijalni izaslanik američkog State Departmenta za Balkan i zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a.
Šta čini Dejtonski sporazum?
Glavni akteri mirovnih pregovora bili su u konačnici i potpisnici Dejtonskog sporazuma – predsjednik RBiH Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman te srbijanski predsjednik Slobodan Milošević, 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu. Sve tri države nastale su raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Sporazum se sastoji od 11 aneksa, među kojima je i Aneks 4 – Ustav Bosne i Hercegovine. Njime je potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost Bosne i Hercegovine kao države. Određeno je da se BiH sastoji od dva entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, i da je čine konstitutivni narodi, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, zajedno sa ostalima. Propisane su nadležnosti BiH i entiteta, kao i odnosi između institucija BiH, ali i način izmjene Ustava BiH.
Dejtonsko ustavno uređenje postalo je jedan od osnovnih problema u funkcioniranju moderne BiH, ali i prepreka na njenom putu prema evroatlantskim integracijama. Ono je postalo prepreka i samom unutarnjem funkcioniranju države i predmet sporenja između političkih opcija u vezi s tim kako bi BiH trebala izgledati kao država u budućnosti i kakvo bi njeno unutrašnje uređenje trebalo biti. U proteklim godinama, nije postignut konsenzus niti o jednom prijedlogu ustavnih promjena. Politički jaz među političkim predstavnicima u vezi s izmjenama ustavnog uređenja BiH odrazio se na sve sfere života.
