Proširene ovlasti za cenzurisanje i kažnjavanje medija i građana u RS-u tokom pandemije

Uredba sa zakonskom snagom o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja u Republici Srpskoj (RS), koja je objavljena danas u Službenom listu, napisana je bez objašnjenja ko kontroliše objave, ko odlučuje šta je lažna vijest ili nije, te je široko i nedefinisano postavljena, kažu sagovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Uredbom se propisuje zabrana narušavanja javnog reda i mira izazivanjem panike i nereda za vrijeme vanrednog stanja u RS-u i prekršajne sankcije koje se izriču počiniocima prekršaja.

“Zabranjuje se iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika ili teže narušava javni red ili mir ili onemogućava ili značajnije ometa sprovođenje odluka i mjera državnih organa, drugih institucija i organizacija koje vrše javna ovlaštenja”, stoji u Uredbi te se dodaje da se zabrana odnosi i na radnje učinjene putem sredstava javnog informisanja, društvenih mreža ili drugih sličnih sredstava.

Kazne, prema Uredbi, su određene od 1.000 do 3.000 KM za fizička lica, od 3.000 do 9.000 kaznit će se pravno lice, a odgovorno lice u pravnom licu kaznit će se novčanom kaznom od 1.000 do 3.000 KM.

Advokatica Nina Kisić kaže da Uredbom nije uređeno šta se smatra lažnom vijesti ili tvrđenje, čije iznošenje ili prenošenje se smatra prekršajem, odnosno koji organ je ovlašten da odluči šta je istinita vijest ili tvrđenje.

“Nije jasno šta predstavlja ‘izazivanje panike’ i kako se isto ima objektivizirati, odnosno, do kakvog bi narušavanja javnog reda i mira trebalo doći ili kako da se onemogući ili značajnije ometa sprovođenje odluka i mjera državnih organa”, rekla je Kisić za BIRN BiH.

Ističe da odluka “ne ispunjava minimum standarda pravičnog postupka i predstavlja ozbiljno ugrožavanje prava na slobodu govora, ali i uvjerenja, te predstavlja cenzuru”.

Omogućeno kažnjavanje novinara i medija

Predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, koja je donijela uredbu, kazala je u intervjuu za Alternativnu televiziju kako se “ne može dozvoliti iznošenje netačnih informacija, naprimjer o broju preminulih, broju lica na respiratoru, o situaciji u zdravstvu, institucijama ili društvu”.

“Razumijemo da je to osjetljiva materija koju je vrlo teško definisati da bi svi bili zadovoljni, ali svi znamo da to mora postojati. Moj apel prema učesnicima sastanka je bio da se tim stvarima pristupa vrlo ozbiljno, a sigurna sam da će se Vlada na takav način i odnositi prema tome”, rekla je Cvijanović u intervju za ATV.

Vlada i Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske nisu odgovorili na upit BIRN-a BiH do trenutka pisanja teksta.

Ena Bavčić iz organizacije Civil Rights Defenders kaže da je ovaj trend sankcionisanja lažnih informacija opasan i do sada se pokazao arbitratnim, kršeći pravo na slobodu govora i postulate vladavine prava u BiH.

Vlada RS-a, kao i druge vlade koje donose slične mjere, kako ističe Bavčić, ne pružaju načine niti alate da se netačne informacije provjere, te “svaljuju odgovornost za širenje istih na građane i građanke”.

“Nije pokazano da dosadašnje kazne za ono što su tamošnje strukture okarakterisale kao širenje netačnih informacija i podizanje panike imaju opravdanje niti uporište u međunarodnom pravu. Praksa koja se vidjela u BiH, a naročito u RS-u, nije se svodila na praćenje i provjeravanje tačnosti informacija, nego na utišavanje kritike i kritičkih glasova. Način na koji se izdaju ove kazne ne ukazuju na transparentnost procesa. Dokazivanje da je nečija objava na društvenoj mreži dovela do širenja panike se može vršiti samo kroz sudski postupak, što do sada nismo vidjeli da je slučaj. Ovakve mjere su očiti pokušaj cenzure kritičkih glasova u ovom entitetu, i ovakva praksa se mora zaustaviti”, navodi Bavčić.

Prema riječima Nine Kisić, ovakva Uredba značajno ugrožava i pravo novinara na izvještavanje, jer se ugrožava njihov slobodan rad.

“Kao i brojne druge odluke koje donose organi u cijeloj BiH, i ova Uredba je primjer korištenja situacije izazvane virusom korona kako bi se ograničila i ukinula ljudska prava i slobode građana i građanki BiH, a bez stvarne potrebe izazvane pandemijom”, zaključila je Kisić.

Siniša Vukelić iz Kluba novinara Banja Luka kaže da postoji strah zbog Uredbe koja je donesena u teškoj situaciji kada je ljudima, osim hrane, najpotrebnija tačna informacija – bila ona prijatna ili neprijatna za vlast.

“Široko postavljanje ovlaštenja, bez razrade ko će kontrolisati, ko će tretirati, kako će se donositi presude, i svih prethodnih godina, šta se dešavalo u RS-u, od ove iste vlasti, koja je tu na čelu u RS-u u koaliciji evo već 14 godina, daje nam za pravo da osnovano sumnjamo u njihovu iskrenost. Jer mi smo i kao Klub novinara Banja Luka, Udruženja BH novinara i pojedinci imali problema jer su oni pokušali da ograniče slobodu izražavanja – od izmjene zakona o javnom redu i miru gdje je internet obuhvaćen, smatra se kao javni prostor, do izmjena zakonskih propisa koji su ugrožavali ustavno pravo građanina da bude informisan objektivno i istinito”, rekao je Vukelić za BIRN BiH.

Vukelić dodaje da je opravdana bojazan zbog želje vlasti da stavi pod kontrolu neke informacije. Ona smatra da je ovakva praksa u Republici Srpskoj potaknuta nedavnim sličnim odlukama u Srbiji kojima je bilo predviđeno kažnjavanje novinara za iznošenje informacija koje vlast smatra netačnima.

Novinar Vladimir Kovačević ističe da Uredba nije dovoljno razjašnjena i dodaje da nije dobio odgovore koje danima pokušava dobiti o kažnjavanju i pisanju prijava zbog izjava u medijima i pisanju statusa, kojih je bilo nekoliko u posljednjih mjesec dana.

“Ne pojašnjava se ko je taj koji procjenjuje šta je širenje panike, šta je iznošenje lažnih vijesti, tvrdnji i ko je taj stručni ekspertski tim MUP-a RS-a koji treba da procijeni koji status, vijest, izjava je širenje panike (…) Ako istina nije ugodna ona može da izazove paniku. Šta onda?”, kaže Kovačević.

Kako je naveo, širenje i prenošenje lažnih vijesti je i do sada bilo obuhvaćeno u zakonodavstvu RS-a, “tako da nije nešto novo kada kažemo da ne smijemo pisati i prenositi laži, te da onaj ko to radi može biti tužen za klevetu”.

Rekao je da je suštinski problem što vlast ostavlja prostor, da ako joj se ne sviđa neka vijest ili status na društvenim mrežama ima mogućnost da reaguje, kao što je bilo kada je doktorica iz Prijedora kažnjena zato što se kritički osvrnula na spremnost zdravstvenog sistema u Republici Srpskoj na borbu sa koronavirusom.

Prepreka slobodi izražavanja

Prije dvije sedmice, doktorica i članica Predsjedništva Srpske demokratske stranke (SDS) Maja Dragojević-Stojić novčano je kažnjena zbog navodnog izazivanja panike nakon što je iznijela svoj stav o teškoj situaciji u većini zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj.

Predsjednik SDS-a Mirko Šarović kaže da nije pročitao Uredbu, ali da generalno ima negativan stav “prema svakom propisu makar i u vanrednom stanju koji će biti prepreka slobodnoj misli, slobodi izražavanja i kritici stanja u društvu”.

“Takvi propisi podložni su zloupotrebama od onih koji ih primjenjuju i tumače, i često služe za obračun sa neistomišljenicima”, rekao je Šarović.

Politička analitičarka iz Banje Luke Tanja Topić nije htjela komentarisati ovu Uredbu koja za tako nešto predviđa kazne.

“Ne mogu si dopustiti komentarisanje u uslovima kada postoji jedna takva odredba na snazi”, izjavila je Topić.

BIRN BiH je ranije pisao o zabrinutosti da bi ranija odluka Vlade Republike Srpske od 19. marta o zabrani izazivanja panike i nereda za vrijeme vanredne situacije mogla ugroziti slobodu govora. U prvih sedam dana od donošenja ove odluke izdavan je u prosjeku po jedan prekršajni nalog dnevno za izazivanje panike.