Prošao zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana i ostalih proizvoda za pušenje

Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH sa 63 glasa za, tri protiv i dva suzdržana usvojio je predloženi zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih proizvoda i ostalih proizvoda za pušenje, kojim se predviđa zabrana pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, javnim skupovima, radnim mjestima i u javnom prijevozu, te privatnim automobilima ukoliko se u njima nalaze maloljetne osobe.

Da bi stupio na snagu potrebno je da ga odobri i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Pomoćnica federalnog ministra zdravstva Snježana Bodnaruk ukazala je da je zakon temelj za sustavnu zaštitu javnog zdravlja i trebao bi uticati na smanjenje troškova zdravstvene zaštite jer se izdvajaju značajna sredstva za liječenje bolesti izazvane pušenjem.

– Zakon je rađen u skladu sa Okvirnom konvencijom o kontroli duhana Svjetske zdravstvene organizacije i Direktivom 2014/40/EU Evropskog Parlamenta i Vijeća od 3. aprila 2014. godine o usklađivanju zakona i drugih propisa država članica o proizvodnji, predstavljanju i prodaji duhanskih i srodnih proizvoda – podvukla je Bodnaruk.

U zakonu je, kaže, dat rok od 18 mjeseci za primjenu zakona, odnosno usklađivanje s odredbama.

Kazne se neće primjenjivati u tom periodu, a propisane su u iznosu od od 2.000 do 5.000 KM ukoliko se kafić ili restoran ne pridržava odredbi zakona o zabrani pušenja.

Federalni kooridinator za kontrolu duhana Aida Ramić-Čatak naglasila je da osam miliona ljudi svake godine umre od posljedica pušenja.

– Spadamo u sramotni regionalni vrh crne statistike ovog dijela Svjetske zdravstvene organizacije. Imamo 44 posto pušača u odraslom stanovništvu, više od pola muškaraca i jedna trećina žena. U prosjeku puše 17, 18 ili 19 cigareta dnevno – pomnožite to s prosječnom cijenom cigara i prosječnim plaćama pa ćete doći do toga u kakvom se jadnom položaju nalaze ljudi ovisnici o cigaretama – rekla je Ramić-Čatak.

Dodaje da je 60 posto ljudi svakodnevno izloženo pušenju na radnim mjestima, kućama, sredstvima javnog transporta i drugim javnim mjestima.

Radeći istraživanja s djecom navodi da su djeca poručila „pomozite nam“ jer 24 posto djece trenutno konzumira neke od oblika duhanskih proizvoda, a to su najveće i najgore statistike u ovom djelu regiona, četiri puta veće nego u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Makedoniji i Crnoj Gori.

– Elektronske cigarete konzumira 10,9 posto djece, 13,8 posto cigarete, a 16 posto nargile. Svaki dan djeca ulaze u nargila barove uprkos tome što pričaju vlasnici nargila barova. Šezdeset posto ih je izloženo posljedicama pasivnog pušenja a 80 posto njih svakodnevno kupuje cigarete – istakla je Ramić-Čatak.