Propuh na granici: BiH nema ko da čuva
Dok zvanične statistike pokazuju da sve više migranata pokušava ilegalno ući u Bosnu i Hercegovinu, granicu naše države nema ko da čuva. Prema važećoj sistematizaciji, Graničnoj policiji BiH nedostaje čak 570 službenika. U pokrivanju zelene granice često se nije u mogućnosti obezbijediti više od jednog policajca na 30-ak kilometara.
– U skladu s raspoloživim ljudskim potencijalima i materijalno-tehničkim resursima, pripadnici Granične policije BiH poduzimaju niz preventivnih i represivnih mjera i radnji s ciljem nadziranja državne granice: patrole, nadzor i osmatranje, prikupljanje obavještajno-sigurnosnih podataka, postavljanje zasjeda i kontrolnih punktova, te provođenje operativnih akcija i mješovitih patrola uz granicu BiH sa susjednim zemljama, za Oslobođenje je istakao Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.
Trenutno Granična policija BiH ima najviše problema u zoni odgovornosti Jedinice granične policije Trebinje. Riječ je o jedinici u čijoj je nadležnosti 200 kilometara granice, a kojoj nedostaje 65 policijskih službenika, što je oko 35 posto od predviđene sistematizacije. Osim ljudstva, u Graničnoj policiji kubure i sa potrebnom specijalističkom opremom, o čemu je prije nekoliko dana informisan i Nezavisni odbor Parlamentarne skupštine BiH.
Problem je u politici
Ovakvi podaci su iznenađenje za zastupnika SDP-a u Parlamentu BiH Sašu Magazinovića, koji je nedavno javno kritikovao propusnost granice oko Rudog prema Srbiji, zbog čega je Graničnoj policiji postavio osam pitanja na koja još nije dobio odgovore. Iako ovi podaci ukazuju na generalnu nebrigu države za propusnost granice, Magazinović ipak ostaje pri stavu da odgovornost snosi i Granična policija.
– Da sam ja direktor Granične policije, bio bih puno glasniji u traženju rješenja. Mene ne interesuje niko personalno, ali se pitam zašto samo gledamo kako nam se pare izvlače iz BiH, kaže Magazinović.
Državni delegat HSS-a Mario Karamatić, koji je i član parlamentarne Komisije za odbranu i sigurnost, svjestan je, kako kaže, da je granica BiH šuplja k’o švicarski sir, ali misli da je problem u politici, a ne u policijskim strukturama.
– Uvjeti u kojima rade granični policajci su nehumani i pravo je čudo da uspiju bilo šta nelegalno otkriti ili spriječiti. Radom sadašnjeg rukovodstva sam iznimno zadovoljan, jer su oni prije njih uspjeli zaplijeniti samo dva grama heroina na graničnim prijelazima, ističe Karamatić.
S obzirom na raspoložive kapacitete, radom Granične policije BiH zadovoljan je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. Za Oslobođenje ministar otkriva kako je nedavno Granična policija morala stotinjak ljudi uputiti na jug zemlje, tako što ih je preraspodijelila s drugih punktova.
– To nije rješenje, mi moramo imati veći broj ljudi kako bismo adekvatno zaštitili granicu, a time i smanjili mogućnosti nelegalnih prelazaka i šverca, naglašava Mektić.
Problem nedostatka ljudi u Graničnoj policiji posebno je izražen za vrijeme ljetne turističke sezone ili tokom praznika, a aktuelan je i na međunarodnim graničnim prelazima – aerodromima, gdje se kontinuirano povećavaju broj letova i frekvencija putnika. Dio problema će riješiti zapošljavanje i školovanje oko 200 novih službenika, što ipak nije dovoljno, imajući u vidu da uvijek dio ljudi ide u penziju.
Ključni problem je, prema mišljenju ministra sigurnosti, u politici koja godinama ne želi povećati fiskalni okvir institucija BiH, iako za to postoje realne potrebe poput jačanja i opremanja Granične policije.
– Imate političke opcije koje ni na koji način ne žele povećati finansijska sredstva i za sada su u većini u odnosu na neke od nas koji insistiraju na tome, kaže Mektić.
Iz ovoga bi se moglo zaključiti da većini političara odgovara da granica BiH bude šuplja. S ovom konstatacijom se ne slaže Mario Karamatić, ubijeđen da se radi “isključivo o neznanju koje skupo plaćamo i koje se manifestuje isključivo kroz uhljebljivanje podobnih tamo gdje to, zaista, nije nužno”.
Dok se političari nadmudruju gdje i kako trošiti sredstva, na granicama BiH sve je više ilegalnih migranata, ali i roba koje završavaju na crnom tržištu. U posljednjih nekoliko dana policija je u Bratuncu otkrila troje državljana Alžira, a u Gacku je uhapšeno devet Sirijaca. Ako je vjerovati podacima iz Granične policije, još se većina njih ipak na vrijeme otkrije.
– Pripadnici Granične policije BiH od 1. do 26. januara 2018. otkrili su 132 državljanina zemalja visokog migracijskog rizika, koji su pokušali ili bh. granicu prešli ilegalno, pojašnjava Galić.
Tokom prošle godine otkriveno je ukupno 735 ilegalnih migranata, s tim da ih je još oko 130 odustalo od prelaska granice.
Prilikom ulaska u BiH ilegalni migranti najčešće se kreću pješke, zaobilazeći granične prelaze. Pripadnici GPBiH su manji broj ilegalnih migranata otkrivali u tovarnom prostoru teretnih motornih vozila ili u čamcima prilikom prelaska preko Drine. Kada je riječ o pokušajima ilegalnog izlaska iz BiH, najveći broj slučajeva evidentiran je na području Bihaća i Velike Kladuše, a u zadnje vrijeme i na području Posušja, Čapljine i Gruda. GPBiH je u 2017. oduzeo 145.028 kutija cigareta, što je povećanje od 41 posto u odnosu na 2016. godinu. Uz navedeno, oduzeto je više od tonu i po rezanog i duhana u listu.
Ispod standarda
Rezultati bi mogli biti i bolji da stanje na većini graničnih prelaza, koji su u nadležnosti Uprave za indirektno oporezivanje, nisu loši. Granična policija BiH je nekoliko puta alarmirala nadležne organe da infrastruktura na samo 20 posto graničnih prelaza ispunjava standarde potrebne za kvalitetno i efikasno obavljanje graničnih provjera. Riječ je o prelazima na međunarodnim aerodromima ili na zajedničkim lokacijama s Hrvatskom, koji su izgrađeni sredstvima EU.
– Ostali granični prelazi ne ispunjavaju standarde u skladu s odredbama Pravilnika o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prelaza. Posebno alarmantno stanje zbog loše infrastrukture je na međunarodnim graničnim prelazima: Doljani, Trebimlja, Ivanjica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač, navode u Graničnoj policiji BiH.
Važno je istaći da je loša infrastruktura i na izuzetno frekventnim međunarodnim graničnim prelazima: Gradiška, Brod i Doljani. Također, na pojedinim prelazima za pogranični saobraćaj ne postoje ni osnovni infrastrukturni uvjeti za obavljanje graničnih provjera poput prelaza: Mokronozi, Plazikur, Vir, Orahov Do, Radež i Meštrovac.