Projekat “BH Roma Arhiva”: Istražiti arhivsku građu o Romima u BiH

Iako su Romi na području Bosne i Hercegovine prisutni više od 500 godina, postoji veoma malo arhivske građe o njihovom kulturno-historijskom naslijeđu, zaključak je projekta “BH Roma Arhiva”.

Projekat organizuje udruženje “Kali Sara – Romski informativni centar” uz finansijsku pomoć Fonda otvoreno društvo BiH i OSCE-a u BiH.

Projekat, koji je u pripremnoj fazi, ima za cilj da otvori i istraži arhivske fondove koji potencijalno sadrže arhivsku građu o životu Roma u BiH kako bi se kasnije izradio edukativni materijal koji bi ušao u nastavne programe.

Na učešće u projektu pozvani su predstavnici ministarstava, arhiva, muzeja, biblioteka, međunarodnih i domaćih nevadinih organizacija iz BiH.

Slobodan Nagradić, član državne komisije za UNESCO, rekao je kako svi narodi u BiH moraju znati više o Romima, njihovom dolasku, njihovim stradanjima i rezultatima koje su postigli u raznim oblastima.

“Dakle, već sada znamo ponešto o svemu tome, ali to nije dovoljno. Romi su najstarija nacionalna manjina u smislu dolaska u BiH i najbrojnija su manjina danas, ali su i najugroženija socijalna manjina. Ovaj projekat je s ciljem jačanja identiteta Roma. Nema naroda koji nema svoj identitet, mislimo da Romi u BiH zaslužuju da se o njima daleko više zna”, poručio je Nagradić.

Muzej romske kulture u Beogradu više od 15 godina bavi se očuvanjem kulturno-historijskog naslijeđa Roma.

Direktor muzeja Dragoljub Acković smatra kako se upravo Romi moraju potaknuti da proučavaju sopstvenu kulturu i jezik.

“Činjenica je da narod koji nema prošlost, nema ni budućnost. Ovaj projekat treba pokazati da ovaj narod ima svoju historiju. Romi svoje snage moraju upregnuti da se time bave. Oni koji su stvorili predrasude, a to nisu Romi, sad trebaju da nam proučavaju jezik i kulturu, takve smijurije više ne smijemo da dozvoljavamo, moramo u oči reći svima: ostavite nas na miru ako nećete na lijep način da doprinesete”, rekao je Acković.

Da se o Romima počelo istraživati u arhivskoj građi tek od 2014. godine, istakla je Sanela Bešić, izvršna direktorica udruženja “Kali Sara”. U tim prvim istraživanjima, kako je rekla, identifikovana je nekolicina dokumenata i eksponata iz par muzeja i arhiva.

Bešić je istakla kako se ne zna pouzdano koliko fondova krije materijale koji svjedoče o romskoj kulturi i tradiciji.

“Ima saznanja o tome da su Romi došli na ove prostore prije više od 500 godina. Vratit ćemo se u osmanski i austro-ugarski period gdje ćemo to tražiti. Moramo naći ljude koji znaju jezik, perzijsko-arapski koji se govorio u to vrijeme, bit će nam potrebni istraživači koji znaju čitati te dokumente. Projekat će iznjedriti arhivsku građu koju ćemo na kraju moći uključiti u nastavni program u školama”, rekla je Bešić.

U Arhivu BiH koji baštini kulturno naslijeđe svih naroda u BiH postoji vrlo malo građe koja se odnosi na populaciju Roma, rekao je direktor Arhiva BiH Saša Klepić.

“Arhiv BiH, kao jedan od arhiva u BiH, čuva i posjeduje veoma mali broj fondova koji se odnose na ovu populaciju. Romska populacija je kroz vijekove bila na margini društva i to treba istražiti do kraja, da možemo do kraja istražiti sve fondove u institucijama koji čuvaju ono što su sticali Romi u prethodnim godinama i da angažujemo istražioce, da damo na uvid istraživanja”, rekao je Klepić.

Jonathan Moore, ambasador Misije OSCE-a u BiH, istakao je kako je potrebno isticati tradiciju, ali i prava svih naroda koji naseljavaju BiH.

Dodao je da, kada se govori o Romima, ne treba govoriti o “romskom pitanju” već o njima kao ljudima i građanima BiH.