Prodanović: Odnos Bošnjaka i Srba važniji nego Srba i Albanaca

Podatak da će evropski komesar za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn početkom narednog mjeseca u Sarajevu bh. vlastima predati upitnik, Lazar Prodanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, u intervjuu za Anadolu Agency (AA) ocijenio je kao pozitivnu vijest iz Evropske unije, uz konstataciju da u Bosni i Hercegovini, prije svega, treba spustiti tenzije i početi se baviti konkretnim poslovima.

“Zadatak za sadašnje vlasti je da onog momenta kada dobiju upitnik krenu dosta kreativnije i sa dosta više entuzijazma u smislu ispunjavanja i davanja odgovora na pitanja. Pozitivno u tom smislu je da je postignut konačno Mehanizam koordincije, da su jasno razriješene obaveze svih nivoa vlasti u smislu evropskog puta Bosne i Hercegovine. Ali, bilo kakva politička prepucavanja, nestabilnost parlamentarne većine na nivou BiH, bavljenje retoričkim pitanjima koja nisu donijela nikome nikakvu sreću u tom smislu, čak i onoga momenta kada mislimo da pobjeđujemo, nisu prihvatljiva”, cijeni Prodanović.

Ozbiljniji pristup evropskom putu

Smatra da je obaveza svih u BiH da se više fokusiraju na ključna pitanja, te da daju odgovarajuće odgovore i ispune obaveze koje se od njih očekuju.

“U tom smislu smatram da postoji odgovornost, prije svega, Savjeta ministara BiH i Direkcije za evropske integracije BiH. Kada je u pitanju Parlamentarna skupština BiH smatram da Savjet ministara BiH mora biti dosta proaktivniji u smislu dostavljanja zakonskih akata na razmatranje i usvajanje kako bismo odgovorili zadacima”, kaže Prodanović.

Priznaje, međutim, da bi problema oko objavljenih rezultata popisa stanovništva u BiH u smislu odgovora na Upitnik moglo biti, ali da nisu nerješivi.

“Popis jeste problem. Problem, samim tim jer je i dolazak Monitoring tima u BiH potvrdio, oni su jasno iznijeli svoj stav da je prisutno odstupanje od nekih 200.000 stanovnika BiH koji su dio popisa. Ali, ja smatram da je moguće doći do takvog rješenja kojim se ne bi ugrozio ni onaj stav koji je RS iznosila u smislu primjedbi na rezidentne stanovnike, odnosno prelazak nerezidentnog u rezidentno stanovništvo. Smatram da je to moguće prevazići poštujući nadležnosti i ono što nam je svima obaveza. Ali, prije svega, lažnim predstavljanjem ukupnog broja stanovika u BiH mislim da se političari ponekad žele opravdati, evo, uspjeli smo vratiti toliki broj građana iako je on dramatično niži trenutno u odnosu na popis 1991. godine. A, i svaki dan imamo deficit u demografskoj strukturi BiH”, upozorava Prodanović.

 Stvoriti ambijent za vraćanje, a ne odlaske

Smatra kako je nužno poduzeti adekvatne korake kako bi se spriječili svakodnevni odlasci iz BiH, te spriječilo da BiH postane zemlja staraca.

Prije svega, smatra, nužno je stvaraje politički stabilne situacije. Konačno bismo, keže Prodanović, morali da pređemo iz ove faze koje se odnosi na predizborne aktivnosti. Naglašava da je opterećenje što su izbori u BiH stalna pojava, odnosno dešava se da je svaka godina ili izborna ili predizborna. To, prema njegovom mišljenju, otežava političarima provođenje reformskih obaveza.

“Ali, također, smatram da je neophodno operativno provesti obaveze iz Reformske agende, stvoriti ambijent za stabilnu političku situaciju, znači stvoriti ambijent za dolazak direktnih stranih investicija kao pretpostavku povećanja broja radnih mjesta, odnosno smanjenje broja nezaposlenih koji je zabrinjavajući i pored ove situacije u BiH kakva jeste. Nakon toga, svakako da bi to stvorilo pretpostavku da se u BiH proces odlaska reproduktivne, sposobne mlade radne snage uspori, odnosno smanji i potpuno zaustavi. Treba da se stvori, bilo bi prirodno zapravo stvarati, ambijent da bi se građani BiH vraćali i investirali u BiH”, navodi Prodanović.

Ako se kaže, gleda okruženje BiH, prije svega, Republika Hrvatska kao članica EU i NATO saveza i ako je prioritet Republike Hrvatske zaustavljanje odlaska građana Hrvatske u druge evropske zemlje ili druge zemlje koje nisu članice EU, ali pružaju bolju ekonomsku perspektivu, i ako im je prioritet demografska obnova, onda je u BiH davno upaljen alarm.

“Mislim da na taj alarm treba dati odgovore da ne bismo imali zabrinjavajuću situaciju da budemo političari samo sami sebi, profesori samo sami sebi, doktori samo sami sebi, a da ne govorimo o proizvodnim djelatnostima. Ko će u ovoj zemlji raditi, ko će biti u situaciji da za više od 500.000 penzionera osigura da penzioni fond funkcioniše i da dobivaju svakoga mjeseca penzije. Ili ko će osigurati da povećamo prosjek plata koji je zabrinavajuće nizak, jedan od najmanjih u regiji, a po troškovima života bez sumnje najniži od svih zemalja članica EU, ali i one koje nisu članice”, pita Prodanović.

Uspostava pravne države na cijeloj teritoriji BiH 

Smatra kako su navodi da je SNSD na niovu BiH faktor nestabilnosti “skretanje pažnje”.

“Mi se ponašamo kao tinejdžeri ili nepunoljetne osobe da uvijek optužujemo za probleme nekoga drugog. SNSD želi biti konstruktivni faktor stabilnosti unutar BiH u skladu sa ustavnom strukturom zemlje. Ne tražimo ništa više nego što nam Dayton i Ustav BiH daje mogućnost. Veoma smo zainteresovani za evropsku perspektivu BiH, samim tim i građani RS-a i svake lokalne zajednice u BiH su dio toga. Tako bi se stvorilo stabilno funkcionisanje pravne države na čitavom njenom teritoriju. Istovremeno stvorile bi se pretpostavke da svi jednako budu odgovorni pred zakonom i mi nemamo bolji, civilizacijski domet od onoga što je kvalitet zemalja demokratskog kapaciteta, odnosno zemalja EU. Mislim da to apsolutno nije upitno u bilo kom smislu. Nažalost, kada se govori da je SNSD problem nestabilnosti u BiH zaboravlja se da mi čak svakodnevno i među koalicionim partnerima ovdje u Sarajevu i FBiH čujemo slične stvari. I onda se to na određeni način pokušava proizvesti da je neko kriv za ono što nije dobro”, cijeni Prodanović.

Kaže da bez obzira na razlike “u kojima smo trenutno svi, ne postoje opravdanja da se ne radi, jer smatra da svima treba uređen pravni sistem unutar države BiH, da svakom treba kvalitetno obrazovanje i zdravstvena zaštita, da svakom treba bolji ekonomski standard”. I sve to, kaže, ne zanemarujući sve uslovno rečeno specifičnosti “da smo tri naroda, tri religijske zajednice, tri konstitutivna naroda, dva entiteta, deset kantona i blizu 150 lokalnih zajednica u BiH”.

“To nas ne čini da se u tom smislu razlikujemo, da ne želimo da kvalitetno žive svi”, konstatuje Prodanović.

Republika Hrvatska, navodi, je jedan od ključnih partnera BiH i ključna susjedna zemlja zajedno sa Republikom Srbijom i Crnom Gorom. Smatra da BiH treba koristiti prednosti koje Republika Hrvatska u odnosu na BiH i ostale susjede ima, a to je da je članica EU i NATO saveza.

“Smatram da je važno stvoriti ambijent u kome će svi građani i svi konstitutivni narodi biti ravnopravni. Treba saslušati ono na čemu insistiraju Hrvati kao ravnopravan konstitutivni narod u BiH i mislim da nije nemoguće to riješiti u smislu koristi za BiH bez obzira na različit interes u tome ključnih političkih ličnosti iz Republike Hrvatske. Treba cijeniti to da je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar – Kitarović te novi predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković kao prvu zemlju, destinaciju u smislu posjete, odabrao BiH. Smatram da je samim tim pokazano od kolikog je to značaja”, kaže Prodanović.

Izbor članova Predsjedništva BiH 

Istovremeno, navodi, da je jedan od najznačajnijih spoljnotrgovinskih partnera BiH upravo Republika Hrvatska.

“Postoje neka pitanja u kojima se ne slažemo, ali mislim da ona nisu nerješiva. Važno bi bilo saslušati kao zemlju potpisnicu Dejtonskog mirovnog sporazuma, a Republika Hrvatska to jeste, koji su to stavovi koje imaju da bi trebalo stvoriti jednakopravnost i ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Ali, smatram da bez unutrašnjeg dogovora u BiH, bez spremnosti ključnih političkih lidera u BiH, prije svega, mislim na ključne političare iz hrvatskog i bošnjačkog naroda, nije moguće riješiti to pitanje kvalitetno, da bude u interesu svih”, stava je Prodanović.

On cijeni da bi interes svih u BiH trebao biti da se u BiH niko ne osjeća ni majoriziran, ni marginliziran, nego da svi zajednički rade na tome na čemu se slažu.

“Čak ni unutar jednog naroda nekada nema saglasnosti o bitnim pitanjima, pa čak ni unutar jedne porodice, ali mislim da je ključ pitanja moguće riješiti na način da svi budu zadovoljni i da se niko u tom smislu ne brine”, navodi Prodanović.

Partije iz RS, kaže, ostaju pri stavu da neposredan izbor članova Predsjedništva BiH mora ostati ustavno rješenje.

“Da, to je bez ikakve sumnje pitanje ispod koga apsolutno nećemo ići. Mislim da su i SNSD i ostale političke partije iz RS-a imali konstruktivan pristup tome. Za to pitanje je moguće doći do rješenja u kome bi se birala sva tri člana Predsjedništva BiH, od toga jedan koji ne bi imao nacionalnu odrednicu iz RS-a, a dva iz FBiH, svakako da dva ne budu iz istog konstitutivnog naroda, odnosno iz reda ostalih. Može se doći do rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve u BiH. Mislim da to treba uraditi i mislim da je to maksimum što je moguće raditi u smislu ustavnih promjena, uključujući i izbor delegata iz reda ostalih u Dom naroda PSBiH”, jasan je Prodanović.

Nikolićeva posjeta Sarajevu od iznimne važnosti

Cijeni da je važno pitanje za BiH i Srbiju i Crnu Goru i Hrvatsku dobra saradnja Republike Srbije i BiH. Navodi da je, što je moguće prije, nužno realizovati posjetu predsjednika Republike Srbije Tomislava Nikolića BiH.

“Odnos Bošnjaka i Srba kao dva konstitutivna naroda u BiH i Republike Srbije, koja je i garant Dejtonskog sporazuma i koja je zemlja srpskog naroda i ostalih, je od iznimnog značaj. U Republici Srbiji, ne treba zaboraviti, ima značajan broj Bošnjaka, muslimana i odnosi, ukupni, međusobni dva naroda su veoma važni za stabilnost Zapadnog Balkana. To je trenutno važnije pitanje za Zapadni Balkan nego odnos Srba i Albanaca. Za BiH je od ključnog pitanja stabilnost. Dakle, relaksacija tih odnosa i evropski put ovih dviju zemalja, BiH i Srbije, a Crna Gora već daleko u tom smislu ide, bi bitno relaksirao odnose unutar BiH. Dakle, reaksirali bi se odnosi u smislu šta to Srbi žele u BiH, a istovremeno mislim da bi se relaksirali i odnosi u tom smislu da Republika Srbija poštuje ustavnu strukturu BiH i da će poštovati svaki dogovor ključnih političkih ličnosti i dogovor konstitutivnih naroda i entiteta unutar BiH”, naglašava Prodanović.

Smatra da Republika Srbija u tom smislu ima konstruktivan pristup i misli da pojedinačnim nerazumijevanjem ne treba produbljivati taj odnos i odlagati posjete.

“One su simbolične, ali su izuzetno važne. Važne poruke bi iz Sarajeva bile poruke predsjednika Republike Srbije, kao što su članova Predsjedništva BiH pri posjeti Beogradu”, zaključuje u intervjuu za Anadolu Agency Lazar Prodanović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.