Prodanović: Bez rješenja za Mostar u izmjenama Izbornog zakona BiH

Interresorna radna grupa za pripreme izmjena i dopuna Izbornog zakona Bosne i Hercegovine nije na današnjoj sjednici razmatrala prijedlog rješenja za Grad Mostar jer nije dobila nikakav dokument vezano za to, potvrdio je za Anadolu Agency (AA) Lazar Prodanović, član Interresorne radne grupe.

“Nismo imali raspravu o Gradu Mostaru. Rečeno je da ako se desi do utorka da dođe neki prijedlog on bi bio razmatran na novoj sjednici Interresorne radne grupe. No, moj utisak je da će prijedlog za Grad Mostar ići odvojeno, odnosno mimo prijedloga koje je do sada u okviru svog rada utvrdila Inetrresorna radna grupa na izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH”, naglasio je Prodanović.

Ustavni sud BiH je odlukom iz 2011. godine suspendovao pojedine odredbe Statuta Grada Mostara koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, a usljed izostanka političkog dogovora o načinu rješavanja tog pitanja, u Mostaru nisu održani lokalni izbori 2012. godine.

Centralna izborna komisija BiH najavila je kako će lokalni izbori u BiH biti održani 2. oktobra, te da će sredinom maja biti donesena odluka o njihovom raspisivanju. Do tada je krajnji rok do kojeg u Parlamentarnoj skupštini BiH trebaju, odnosno mogu biti usvojene izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje će biti moguće primijeniti na lokalnim izborima u oktobru 2016. godine.

Kako je za AA potvrdio Prodanović, u utorak će Interresorna radna grupa održati posljednju sjednicu na kojoj će biti usvojen završni izvještaj, odnosno biti potpisan prijedlog usaglašenih izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koje će biti upućene u parlamentarnu proceduru.

“U ponedjeljak bi trebali dobiti finalni materijal nakon čega ćemo dan kasnije, u utorak, na sjednici Inetrresorne radne grupe usvojiti izvještaj vezano za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH i Zakona o fonansiranju političkih partija u BiH. Potpisnici će na sebe preuzeti ulogu predlagača, a u parlamentarnu proceduru za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH određeno je da to budu Borjana Krišto, Hazim Rančić i ja”, rekao je Prodanović.

Istakao je da su poboljšana rješenja kada je su pitanju pozicije manje zastupljenog spola na kandidacijskim listama stranaka.

“Propisano je da to bude 40 posto zastupljenosti i da među prva tri kandidata mora biti jedan manje zastupljenog spola, s tim da političke partije mogu da predlažu nezavisno od toga poziciju kako im god bude odgovaralo u smislu redoslijeda. Proširen je broj kandidata na svim nivoima na kandidacijskim listama koji se biraju. Do sada su bila rješenja da broj predloženih kandidata na državnom i entitetskom nivou može biti veći za pet više u odnosu na broj koji se bira. Sada su ta rješenja predviđena za sve nivoe vlasti, odnosno na svim kandidacijskim listama da bude po pet kandidata više u odnosu na broj koje se bira”, naveo je Prodanović.

Kada je u pitanju raspodjela mandata na osnovu ličnih glasova na kandidacijskim listama predviđeno je da se za lokalni nivo cenzus sa pet poveća na 15 posto, a za ostale nivoe vlasti na 30 posto.

To bi značilo da će mandat vijećnika na lokalnom nivou osvojiti kandidat koji na osnovu preferencija (ličnih glasova) bude imao više od 15 posto ukupnih glasova na kandidacijskoj listi, odnosno da će se u suprotnom mandati dodjeljivati na osnovu redosljda kojeg je utvrdila politička partija.