Problem profesionalnih žalilaca može se riješiti samo jednom rečenicom

Problem profesionalnih žalilaca u sistemu javnih nabavki postoji već odavno. Brojni su ponuđači i predstavnici ugovornih organa ukazivali na ponuđače koji konstantno upućuju žalbe s ciljem usporavanja postupka javne nabavke, ostvarivanja dobiti ili iz nekog drugog razloga.

Na ovaj problem su ukazivale, također, nevladine organizacije, ali i mediji. Žurnal je objavio seriju tekstova u kojima smo razotkrili i pojedine firme koje se konstantno žale „na sve i svašta“. U tom pravcu su već odavno tražene izmjene Zakona o javnim nabavkama BiH.

Eksperti nude jednostavno rješenje

Eksperti za javne nabavke s kojima je Žurnal razgovarao kažu da je rješenje jednostavno.

Slobodan Golubović, urednik portala PratimoTendere smatra da je potrebno samo u dio Zakona o javnim nabavkama koji se odnosi na žalbeni postupak unijeti jednu rečenicu, jedan stav, koji bi okvirno trebao imati sljedeću formulaciju: ”Ponuđač je prije pokretanja žalbenog postupka dužan uplatiti zakonom propisanu naknadu”.

„Sve ovo se može riješiti kroz usvajanje potpuno novog Zakona o javnim nabavkama čije je usvajanje, prema Strategiji razvoja sistema javnih nabavki u BiH, planirano krajem 2025. godini“, navodi Golubović.

Dalje ističe da je rješenje ovog problema bitno i da ga ne treba zanemariti, ali da ovo svakako nije najveći problem s kojim se suočava sistem javnih nabavki.

„Problem sa profesionalnim žaliocima se ne može porediti sa npr. diskriminacijom ponuđača kroz uslove kvalifikacije i tehničke specifikacije u tenderskim dokumentacijama ili pak, nedopuštenim dogovorima u postupcima javnih nabavki i slično“, kaže Golubović.

Bivši direktor Agencije za javne nabavke BiH Đenan Salčin ističe da profesionalni žalioci postoje, ali da broj žalbi koji dolazi od ponuđača koji su prepoznati kao profesionalni žalioci, odnosno njihovih advokata, na godišnjoj osnovi ne čini ni sedam posto ukupnog broja postupaka u BiH.

„Šta se onda dešava sa preostalih 93 posto žalbi“, pita Salčin.

Prema njegovim riječima, AJN kroz monitoring godišnje pregleda do pet posto postupaka, te dolazimo do činjenice da skoro 90 posto postupaka nema nikakav nadzor.

„I kao to je uredu jer nema žalbe. Ali, naravno da nisu uredu jer je samo pristigla jedna ponuda ili se postigao neki prešutni dogovor. Meni se čini da je sada kakva takva kontrola ovih cca 10 posto postupaka postala državni problem. Pa se eto i to treba riješiti na način da se obeshrabre ponuđači na bilo kakve žalbe. Možda da se suspenduje ZJN jer evo u zadnje vrijeme imamo sve više ugovornih organa koji koji ne žele da provode ZJN iz samo njima znanih razloga. I niko, koliko vidimo, ne vidi problem u tome jer valjda je ZJN problem svih problema“, smatra Salčin.

On ističe da su profesionalni žalioci posljedica lošeg stanja u sistemu javnih nabavki, ne nužno loših zakonskih rješenja, i prvenstveno loše pravne zaštite.

„Prilikom izmjena i dopuna zakona 2018. bila je namjera da se riješi problem pravne zaštite, međutim radna grupa je naišla na otpor i nerazumijevanje. Što vrijeme više odmiče vidi se da iza stoje određene interesne grupe i lobisti koji nemaju interes da imamo sređeno stanje u sistemu javnih nabavki u BiH. Ako uzmemo da se u BiH godišnje potroši preko četiri milijarde KM onda imamo puno razloga zašto je to tako“, navodi Salčin.

Namještanje tendera

Pojašnjava da se žalba upućuje Uredu za razmatranje žalbi putem ugovornog organa. Ukoliko ugovorni organ usvoji žalbu ona i ne dolazi do URŽ-a. Samo one žalbe koje UO odbije proslijeđuje zajedno sa svojim izjašnjenjem uredu, a koji po primitku iste donosi rješenje o uplati takse koju žalioc treba uplatiti kako bi URŽ uopšte razmatrao meritorno tu istu žalbu.

„Koliko se žalbi usvoji od ugovornog organa u prvom koraku niko ne zna. Te informacije sei ne mogu skupiti jer u BiH imamo preko 2.500 ugovornih organa na svim nivoima vlasti. Meni se onda postavlja pitanje iz kojeg razloga tako veliki broj žalbi imamo (pa ako su i od profesionalnih žalioca)? Jednostavno jer imate loš sistem pripreme, loše tenderske dokumentacije, nedostatak odgovornosti u lancu. Vidjeli ste da su svima puna usta kako je ZJN problem. Niko neće reći da je većina žalbi, nažalost, opravdana jer su tenderske dokumentacije loše i kroz njih se favorizuju određeni ponuđači, proizvođači, postavljaju se neopravdano visoki i kompleksni uslovi…“, navodi Salčin.

Prema njegovim riječima sve ovo se radi kako bi se na tender mogao javiti samo jedan, unaprijed željeni ponuđač.

„Ali, to niko ne vidi, a problem je što se eto neko tamo žali i stopira, kako kažu, kapitalne projekte i investicije“, ističe Salčin.

Podsjetimo, u martu ove godine poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Saša Magazinović počeo je javno da ukazuje na problem profesionalnih žalioca, a u vezi toga je postavio i poslaničko pitanje Agenciji za javne nabavke BiH. Oni su mu, prenijeli su tada mediji, odgovorili da je problem eskalirao i da je Agencija iz svoje nadležnosti pokrenula aktivnosti, dobila i prikupila informacije i dokaze o „profesionalnim žaliteljima“.

Magazinovićeva izjava

Od tada pa do danas u vezi tog problema imao je i nekoliko objava na Twitteru.

Dva mjeseca nakon toga, mediji prenose Magazinovićevu izjavu da profesionalni žalitelji ulažu žalbe na sve i svašta, najčešće na ono čime se ne bave, s namjerom da reketiraju druge ponuđače, da ih ucjenjuju ili da zaustavljaju projekte, nabavke opreme, usluga i druge infrastrukturne projekte. On je najavio da će u narednim danima biti gotova prva verzija izmjena zakona nakon čega, kako kaže, slijedi serija sastanaka u institucijama gdje će se razgovarati o novim rješenjima i alatima koji su na raspolaganju za sankcionisanje onih koji zloupotrebljavaju Zakon o javnim nabavkama.

Aktuelni direktor Agencije za javne nabavke Tarik Rahić je u izjavi za medije kazao da će se izmjenama i dopunama ZJN stati u kraj sa manipulacijom preuzimanja tenderske dokumentacije, kao i sa zloupotrebom sa dokazom, odnosno naknadom za pokretanje žalbenog postupka.

„Do sada se ta naknada nije morala dostavljati uz žalbu i želimo to promijeniti da bude obavezna, inače će žalba biti odbačena kao neuredna“, kazao je Rahić. Osim toga, radit će se i na tome da se zakonskim izmjenama sankcionišu profesionalni žalioci i da se napravi crna lista.

Dakle, iz Rahićeve izjave je vrlo jasno šta se treba mijenjati u ZJN kako bi se riješio problem profesionalnih žalilaca, te se postavlja pitanja zbog čega se s tim izmjenama čeka već mjesecima, te čemu tek sad najavljena serija sastanaka, ali i zbog čega niko od njih ne postavlja pitanje u vezi drugih malverzacija sa tenderima koje se, također, već godinama dešavaju.

Eliminacija konkurencije

Slobodan Golubović smatra da sve upućuje da je na sceni politizacija i prikrivanje problema vezanih za nabavke lijekova i medicinskih sredstava i uređaja koji su u posljednje vrijeme sve više izraženi, a nemaju skoro nikakve veze sa tzv. profesionalnim žaliocima.

„Konkretno, postoje ozbiljne indicije da se ovim žele eliminisati žalioci koji imaju interes i kapacitete da učestvuju u postupcima nabavki i opravdano se žale na postupke u kojima su kroz uslove kvalifikacije i tehničke specifikacije u tenderskim dokumentacijama diskriminisani od strane ugovornih organa“, zaključuje Golubović.

Đenan Salčin ističe da država mora uložiti znatno više sredstava u edukaciju i profesionalizaciju javnog sektora, da se prema javnim sredstvima odnosi kako zakon nalaže i da se na pozicije postavljaju edukovani i ljudi sa integritetom i znanjem.

„Što bi rekao naš narod sposobni, a ne podobni. Davno sam predlagao da URŽ rješava svaku žalbu koja dođe i da se poslije naplati putem prinudne naplate (kao UIO ili PU) pa neka ponuđač rizikuje da ne plati jer blokada računa podrazumijeva da vas nema u javnim nabavkama narednih godina zbog tog istog blokiranog računa“, kaže Salčin.

Za primjer navodi još jedan problem, a to je da se dvije ili tri kompanije registruju na istoj adresi, čak su i direktori iste osobe, pa se na taj način ruše i namještaju tenderi i fingiraju stvarnu konkurenciju.

Žalbe odbačene kao neuredne

„Ali, to opet nema veze sa ZJN već bi se tu trebalo uključiti konkurencijsko vijeće koje po ovom pitanju ne radi skoro pa ništa ili bježi od svoje nadležnosti“, zaključuje na kraju.

Žurnal je ranije pisao o firmi Derman company d.o.o. iz Zenice koja je samo za pet mjeseci podnijela 121 žalbu i Ured za žalbe je sve odbacio kao neuredne.

Pisano je i o firmi Gradprom iz Srpca i Ured za razmatranje žalbi je samo u periodu od početka 2021. do kraja augusta iste godine donio preko 140 rješenja po njihovim žalbama što je oko šest posto ukupnog broja rješenja koje je donio URŽ u istom periodu.