Prlić i ostali: Ćorić spriječavao i kažnjavao zločine
Ratni zapovjednik vojne policije bosanskih Hrvata Valentin Ćorić, koji je nepravosnažno osuđen na 16 godina zatvora, zatražio je od Haškog tribunala da ga oslobode krivice za zločin počinjen nad Muslimanima, prenosi Birn.
Ćorić je prvostepenom presudom iz 2013. godine proglašen krivim da je zajedno sa još pet hrvatskih lidera učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu proti Muslimana u zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni 1993. i 1994. godine.
U to vrijeme, Ćorić je bio načelnik Uprave vojne policije Hrvatskog vijeća obrane (HVO), oružane formacije samoproglašene Hrvatske Republike Herceg-Bosna.
Ćorićev branilac Dragan Ivetić kazao je da HVO nije mogla okupirati dijelove BiH, budući da je ta vojna formacija bila “zajedno sa Armijom BiH jednak i konstitutivan dio oružanih snaga”.
Kao dokaz za to, Ćorić je naveo da je predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović 1993. Proglasio “HVO dijelom Armije BiH”.
Ivetić je podsjetio da je Hrvatska davala oružje i vojnu opremu HVO i ABiH, precizirajući da je “90 posto oružja za muslimansku vojsku došlo iz Hrvatske”.
Ćorićevo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, njegov branilac je negirao tvrdnjom da su zločini u Gornjem Vakufu, logoru Heliodrom ili u Mostaru bili “izolovani incidenti”, te da su žrtve bile “kolateralna šteta u sukobu”.
“Ćorić nije imao ovlaštenja u vojnim operacijama, čak ni kada je vojna policija bila korištena u njima”, naglasio je zastupnik Odbrane.
Kada je bio obavješten o zločinima HVO-a, njegov branilac tvrdi da je Ćorić “primjereno reagovao” i počinioce uklanja iz jedinica, naglasivši da je podnio i 2.000 krivičnih prijava protiv pripadnika HVO-a.
Ćorić prema braniocu nije dozvoljavao krivična djela, već ih je spriječavao i kažnjavao u okvoru svojih ovlaštenja.
“Čak i ako je znao za zločine, a njihovo počinjenje nije bilo njegova namjera, Ćorić ne može biti kriv kao član udruženog zločinačkog poduhvata”, zaključio je Ivetić.
Odnos prevostepenog vijeća prema Ćoriću, njegova braniteljica Dijana Tomašegović-Tomić nazvala je “nepravičnim” tvrdeći da su suidje kao dokaz prihvatile “falsifikovane dokumente protiv Ćorića”.
Tomašegović-Tomić je istakla i da Ćorić bio nadležan da sprovede istrage o zločinima, a da je kažnjavanje počinilaca bilo posao vojnog pravosuđa.
Prvostepenom presudom zajedno sa Ćorićm osuđen je Jadranko Prlić na 25 godina zatvora, Slobodan Praljak, Bruno Stojić i Milivoje Petković nap o 20, a Berislav Pušić na deset godina zatvora.
Iznošenje žalbi Odbrana optuženih započelo je u ponedjeljak. Tužilaštvo će iznijeti žalbu 28. marta.
Prlić i ostali proglašeni su krivim za kampanju progona Muslimana iz osam opština u
zapadnoj Hercegovini i srednjoj Bosni od proljeća 1993. do proljeća 1994. koja je uključivala ubistva, silovanja, deportacije, nečovečno postupanje, protivpravno zatvaranje, nehumana djela, uništavanje i oduzimanje imovine, bezobzirno razaranje naselja i kulturnih i vjerskih objekata, prinudni rad i protivpravno terorisanje civila.
Ta zlodjela – kvalifikovana kao zločini protiv čovečnosti, kršenje zakona i običaja rata i teške povrede ženevskih konvencija – počinjena su u opštinama Mostar, Čapljina, Ljubuški, Prozor, Stolac, Vareš, Gornji Vakuf i Jablanica.
Svi optuženi su se u aprilu 2004. dobrovoljno predali Tribunalu, a u septembru iste godine su pušteni na privremenu slobodu do početka suđenja, krajem aprila 2006.
