Privremena predsjednica VSTV-a BiH: Ne može se reći da ne prihvatamo izmjene Zakona

Sanela Gorušanović-Butigan privremena je predsjednica VSTV-a BiH. Imenovana je na tu poziciju nakon ostavke Milana Tegeltije. Za Federalnu TV govorila je o saniranju posljedica, vraćanju povjeranja u pravosuđe, zakonu, korupciji i politizaciji.

Na početku kaže kako su ključni problemi, čije rješavanje traži reformski prostup, jesu kvalitet, integritet i efikasnost pravosuđa te borba protiv organizovanog kriminala i korupcije te saradnja VSTV-a BiH s vanjskim akterima.

Govoreći o kritikama na račun VSTV-a BiH, ustvrdila je kako nijedno imenovanje u 2020. nije bilo sporno. Imenovana su 73 nosioca pravosudne funkcije i sam 11 puta se odstupilo od redoslijeda rang-liste. Od tih 11, 7 puta je bio slučaj kada su već kandidati imenovani na drugu poziciju ili su bili predviđeni da se imenuju na druge pozicije. U dva slučaja se odstupilo zbog nacionalne pripadnosti, a dva puta zbog potrebe za određenim referatom – na konkursu je bilo naznačeno da se traži sudija krivičar ili sudija parničar.

Međunarodni i domaći izvještaj o efikasnosti pravosudnog sistema su doneseni na osnovu relevantnih podataka, kaže ona i dodaje da kao institucija moraju preduzimati aktivnosti da sljedeći izvještaji budu bolji. Vijeće kontinuirano radi na poboljšanju uvjeta rada.

Javnost je, kako kaže, najviše usmjerena na rezultate krivičnih dijela teške korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina. Vijeće je u 2019. godini donijelo priručnik kojim se posebno vrednuju predmeti krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou, a kako bi se postigli što efektniji rezultati rada.

Vijeće je usvojilo smjernice za glavne tužioce o uvođenju finansijskih istraga u okviru istraga za krivična djela korupcije, organizovanog kriminala i pranja novca. S obzirom na to da su izvještaji pokazivali da optužnice nisu dovoljno kvalitetne kao ni istrage, Vijeće je radilo na velikom broju edukacija. Imajući u vidu OSCE-ov izvještaj da su postojali problemi oko sukoba nadležnosti u tužilaštvima, tražili su da se uspostavi koordinaciono tijelo glavnih tužilaca te je naknadno između tužilaštava potpisan sporazum o razumijevanju u okviru kojeg je uspostavljeno koordinaciono tijelo koje bi trebalo da rješava probleme sukoba nadležnosti, poručila je.

Ipak, ohrabrujućim smatra da su svi izvještaji utvrdili kako postoji volja da se preporuke realiziraju, ali ne dovoljno brzo

U VSTV-u BiH smatraju izmjene Zakona o VSTV-u potrebne i da trebaju da uslijede što prije.

Kako kaže, dobru volju su iskazali 2018. godine, kada smo usvojili inicijativu za reviziju Zakona o VSTV-u BiH. U drugom mjesecu 2020. godine su donijeli zaključak da se nadležnim institucijama zakonodavne i izvršne vlasti uputi prijedlog za pokretanje procedure da bi došlo do izmjene Zakona u dijelu koji se tiče finansijskog izvještavanja sudija i tužilaca. U 11. mjesecu su raspravljali o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH i donijeli mišljenje u kojem su naveli da su prepoznali cilj zakona, a to je jačanje integriteta i odgovornosti članova Vijeća i nosilaca pravosudnih funkcija.

Ističe kako jesu naveli određene primjedbe i tražili da se još raspravlja o određenim odredbama jer, kako upozorava, postoji opasnost od blokade pravosuđa – toliko su te zamjerke išle. Naglašava kako se nikako ne može reći da ne prihvataju izmjene Zakona o VSTV-u BiH. Pojasnila je kako se hitne izmjene odnose na utvrđivanju odgovornosti članova Vijeća, način razrješavanja članova Vijeća, uspostavu jedinice za integritet, određene izmjene su u odnosu na disciplinski postupak, intencija je i da članovi Vijeća ne mogu biti suzdržani prilikom glasanja. To su, kaže, hitne izmjene, a nakadno bi trebala da se radi sveobuhvatna izmjena zakona i ona bi trebala da uslijedi godinu dana nakon usvajanja hitne izmjene.

Što se tiče procesiranja ratnih zločina, Gorušanović-Butigan priznaje da rezultati mogu biti bolji, ali podsjeća kako je zaključno sa 2020. godinom doneseno oko 500 pravomoćnih odluka i da je Tužilaštvo u posljednjih šest godina procesiralo preko 4.000 osumnjičenih.