Cenzurisanje novinara?
Pritisci na novinare sve su češći, da li se radi o ušutkivanju?
Progoni novinara ni na koji način ne bi trebali biti normalni.
Pritisci na novinare sve su češći, navode iz Udruženja Bh novinari. Iako je Krivični progon novinara zbog tekstova u kojima istražuju kriminalne radnje drugih, kako ističu, neprihvatljiv u demokratskom društvu, ipak se dešava.
Cenzurisanje novinara
Do sada su u BiH podignute čak 43 građanske, ili krivične tužbe – s ciljem cenzurisanja novinara. Posljednji slučaj je otvaranje krivične istrage protiv novinarke i direktorice Centra za istraživačko novinarstvo. Da li se radi o ućutkivanju novinara?
Upravni odbor BH novinara i Linija za pomoć novinarima smatraju da je otvaranje krivične istrage i proglašavanje osumnjičenim novinarke Renate Radić Dragić i direktorice CIN-a Leile Bičakčić tipični primjer SLAPP tužbe s ciljem zastrašivanja i odvraćanja od bavljenja istraživačkim temama od javnog značaja. Krivičnu prijavu protiv CIN-a podnijela je advokatica Emina Begić iz Bugojna, o čijem je radu ovaj istraživački medij objavio više tekstova u ljeto 2022. godine.
“Ovaj slučaj je zanimljiv jer je advokatica u prvostupanjskoj presudi osuđena za krivična djela okojima je pisao CIN i zaista bi bilo apsurdno da novinare kriminalizuju jer su otkrili određeno krivično djelo”, rekla je Borka Rudić, iz Udruženja BH novinari, piše BHRT.
Čak 43 SLAPP tužbe
Zbog toga je advokatici privremeno zabranjeno obavljanje advokatske dužnosti, a protiv nje je pokrenut krivični postupak za navedeno djelo, potvrdili su iz Regionalne advokatske komore Zenica. Zatim je uslijedila žalba Federalnoj advokatskoj komori, koja je odbijena, a potom i tužba Vrhovnom sudu.
“U tužbi je zatražila da vrhovni sud odloži izvršenje odvjetničke komore kojom joj je zabranjeno privremeno obavljanje dužnosti. Vrhovni sud je ekspresno to riješio. Dakle, tužba je podnijeta 2.11. 2023., a već 20.11.2023 uvažen je zahtjev koleginice i odloženo izvršenje riješenja naše komore i Federalne komore donošenje odluke po tužbi tužiteljice”, govori Branka Praljak, iz Regionalne advokatske komore Zenica.
Udruženje BH novinari imaju čak 43 SLAPP tužbe u svojoj evidenciji.
Novinarke Lejla Bičakčić i Renata Radić Dragić, kao ni advokatica Emina Begić nisu nam mogle dati izjavu zbog istrage. SLAPP tužbe doživjele su i novinarke Kristina Perić i Sanja Vasković.
Nenormalni progoni
Perić je tužio bivši direktor Zavoda zdravstvenog osiguranja HNK za klevetu zbog afere peti kat koju je razotkrila. Vasković je za klevetu tužio Mladen Kovačevic vlasnik firme Mraz. Perić Ističe da su SLAPP tužbe jedini način pojedinaca u borbi protiv istraživačkog novinarstva.
“Kazneni postupak i ta nekakva istraga koju je pokrenula SIPA protiv tog ravnatelja, koliko ja vidim ne miče sa mrtve tačke, možda se tamo uistinu nešto i događa, vidimo da vrijeme ističe. Tužba za klevetu ide brzo, a kazneni progoni u našoj državi jako sporo”, govori Kristina Perić, glavna urednica portala Istina.media.
Progoni novinara ni na koji način ne bi trebali biti normalni.
BH Novinari podsjećaju Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu na odredbe Anti – SLAPP Direktive koju je usvojo Evropski parlament u Strasbourgu u aprilu 2024. godine sa namjerom sprečavanja neosnovanih tužbi i eventulanih sudskih postupaka protiv novinara sa svrhom njihovog cenzurisanja, zastrašivanja ili ušutkivanja, koje treba poštovati.