Prisutan novi talas iseljavanja posebno mladih ljudi

Pronalazak rješenja za održivi povratak način je koji će jedini biti rješenje da se spriječi ponovni odliv stanovništva iz mjesta u kojima se povratak već desio rečeno je tokom današnje posjete ministrice za ljudska prava i izbjeglice Semihe Borovac i potpredsjednika RS-a Ramiza Salkića i Josipa Jerkovića povratničkim naseljima u opštini Derventa, javlja Anadolu Agency (AA).

Naime, predstavnik mještana i jedan od prvih povratnika u naselje Velika udaljeno 12 kilometara od Dervente Samir Terzić upozorio je kako se u to mjesto od 140 osoba koji se vratilo u to mjesto, od ranijih oko 230 trenutno nalazi njih 70. Ostali su u međuvremenu, ili umrli ili se ponovno iselili.

“Vratio sam se 2000. godine, već 16 godina boravimo na ovim prostorima, živimo, radimo, izgrađujemo, obnavljamo i borimo se za opstanak na ovim prostorima. Ovom posjetom očekujemo jedan novi momenat i podstrek u nastavku aktivnosti koje su vođene na dosta zadovoljavajući način na ovim prostorima. Ovdje je obnovljeno više od 60 posto porušenih objekata. Stanovništvo koje je imalo volje i mogućnosti da se vrate uglavnom su došli, uglavnom 60-70 posto stanovnoštva se vratilo. Negativan trend koji se dešava posljednjih tri do četiri godine u izvjesnoj mjeri ugrožava na ovim prostorima opstojnost povratnika, tako da imamo 40 posto stanovništva koje se trajno vratilo, a desilo se da su se oni ili umrli ili ponovno odselili”, rekao je Terzić.

On je apelovao na sve nadležne organe, lokalnu zajdenicu da putem investiranja i zapošljavanja povratnika stvore mogućnosti opstanka, trajnog, na tim prostorima. Ukazao je da je samoodrživost nemoguća.

“Mještani Velike su učinili sve što je bilo u njihovoj moći. Apelujem na to da se uključi šira lokalna zajednica i da ovo mjesto koje ima dugogodišnju istorijsku tradiciju, koje se spominje još 1570 kao urbano mjesto preživi i opstane. Puno nam znači ova posjeta u mjesecu ramazanu. Zahvaljujem se na dosadašnjim donacijama Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, tako vlada entiteta i lokalne zajednice opština Derventa”, naveo je Terzić.

Problem je, naveo je što ljudi dolaze, budu godinu – dvije, obnove objekte i onda napuste mjesto s obzirom da uslovi života nisu na nivou koje mogu osigurati zapad. Navodi da su u dva – tri navrata bili pokušaji samofinansiranja održivog povratka, pokušaje investiranja u farmerstvo i proizvodnju pomfrita – krompira, međutim, ti projekti su završili neslavno.

Stariji mještani koji žive u naselju Velika, rekao je Terzić, jer su mladi uglavnom odselili i imaju samo jedno dijete koje ide u osnovnu školu, preživljavaju od penzije, dok onaj dio mlađih koji je ostao, nadničari.

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac rekla je kako je osnovni cilj posjete da se sastane sa povratnicima jer se duži period priča o tome koliko Posavina ima povratka i koliko se ljudi vratilo na to područje i kakvi su uslovi za održiv povratak.

“Naš cilj je da shodno zaključcima koje smo imali na Parlamentarnoj skupštini BiH i Vijeću ministara BiH dobijemo sliku o ovom području i ovim stanovnicima i uslovima u kojim oni žive. Ljudi su ovdje zaista kada je u pitanju povratak imaju jako dobre međuljudske odnose, nema problema. Ono što zabrinjava jeste povratak ovdje nisu stvoreni uslovi da se ovdje ljudi zadrže nego da se dvadeset godina poslije rata susreću sa drugim problemom, ponov ni odlazaka i napuštanje ovih mjesta koje su izgradili i popravili i došli sa namjerom tu da žive”, rekla je Borovac.

Navela je kako je to jedan opšti problem na koji Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, rekla je Borovac žele da pokušaju da na nivou BiH uvežu i pokušaju da rješe, odnosno da animiraju lokalne zajednice da lokalnim strategijama i razvojem i razvojnim projektima koji će omogućiti i uključivanje osoba koji su se vratili na te prostore da zajedno sa organima vlasti od državnog, entitetskog i svih drugih pomognu da se riješe ti problemi.

“Donijeli smo veliki broj strategija i borbe protiv siromaštva i ekonomskog napretka. Moramo da vidimo kako se to sada primjenjuje na terenu, koliko su ljudi spremni da rade, koliko su ljudi i koliko čine sa lokalnog nivoa da se to realizira. Ministarstvo kao organ koji se o tome brine i koji koordinira ove poslove morat će da uloži mnogo više napora i da napravimo jednu zajedničku strategiju koja će prije svega pomoći lokalnim zajednicama da brže napreduju i da dobijemo što više sredstava kroz fonodove i da usmjerimo prema jedinicama lokalne samouprave”, rekla je Borovac.

Ona je obišla i porodicu 74-godišnje Sadike Kadić koja živi sa kćerkom Almom koja boluje od epilepsije. Borovac kao i potpredsjednici RS-a Salkić i Jerković obećali su kako će se uključiti u rješavanje ove porodice koja živi bez ikakvih primanja i čak zdravstvenog osiguranja.

No, nisu jedini koji nemaju zdravstveno osiguranje. Čak tri porodice u naselju Velika nemaju rješeno pitanje zdravstvenog osiguranja.

Potpredsjednik RS-a Ramiz Salkić rekao je kako je posjeta u pravcu da se potpomogne i da se podupre povratnička populacija.

“Evidentno je što smo čuli i ovdje od povratnika u mjesnoj zajednici, a to je da nema dovoljno sluha kada je u pitanju zapošljavanje u lokalnoj zajednici u javna preduzeća i da je to ono što opterećuje i njih i opterećuje mlade ljude zbog čega odlaze, jer ne vide svoju perspektivu. Dobro bi bilo da svi zajedno radimo više na stvaranju uslova jednake mogućnosti i prava za sve građane i ovdje u Derventi i na svim drugim mjestima u BiH. To bi sigurno pomoglo u jednom širem kontekstu da budemo stabilnije društvo”, rekao je Salkić.

Potpredsjednik RS-a Josip Jerković, rekao j kako je i porijeklom iz Posavine, iz Broda, dobro poznaje kraj.

“Ovo mjesto se zove Velika, a ima mali broj stanovnika. malo je mjesto, a velika je zato što ovdje su ljudi sa velikim srcem. Tako je bilo i prije rata, a tako je i danas. Ovjde je 60 posto obnovljeno, ali svojim sredstvima. Donatori su ovdje zašli, ali vrlo malo. Ovdje je pomagalo Ministarstvo za izbjegla i raseljena lica RS-a, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH kao i federalno ministarstvo za izbjegle i raseljene osobe ali bi pozvao i sve međunarodne donatore da dođu ovdje i da vide ljude koji trenutno žive na ovom prostoru. Ovdje su ljudi rekli da počesto dijele sudbinu svih naroda, radi se o opstojnosti, o održivom povratku. Ovim ljudima treba posao, ne traže ništa džaba. Traže posao da se uposle da rade i da žive od svog rada”, rekao je Jerković.

Predsjednik SO Derventa Jozo Barišić rekao je da su problemi koji su izneseni od održivog povratka do zapošljavanja, te da misli da postoji velika volja ministrice za ljudska prava i izbjeglice BiH i dva dopredsjednika RS-a da se pokuša nešto poboljšati na tom polju održivog povratka.

A, kako se živi u povratničkom naselju Velika u opštini Derventa ispričala je za Anadolu Agency 86-godišnja Fatima Terzić.

“Ko može raditi radi, ko ne može, sjedi, gleda. Odoše mladi, masovno. Nema dvoje-troje mladih, sve staro ostalo. Nedostaje nam mladih da idu kućama”, kaže Fatima.

Navodi da zbog bolesti ne posti ovaj ramazan, jer uzima lijekove, ali da klanja svaki vakat namaza i sada.

“Dolazi hodža, pusti ezan petkom”, kaže Fatima.

Habiba Terzić posti u ramazanu. Kaže kako se živi dobro, te da “nemaju kome kukati”.

“Ne vrijedi. Uradimo koliko možemo. Posijemo sebi, obradimo. Imamo malo penzije i može se živjeti. Imam petero djece, četiri sina i kćerku, ali se raselilo u ratu. Ne razmišlčjam da odem, Bože sačuvaj. Kuću smo sebi popravili, i dobro je. Može se postiti. Poradi ujutro i može se. nama svake godine dođe softa ovdje, održavamo ga, platimo, pravimo iftare. Sve je kao nekad, ali nije onaj vakat” poručuje Habiba.

Ministrica Borovac i potpredsjednici RS-a Salkić i Jerković obišli su i samostan Plehane gdje sim je domaćin bio gvardijan fra Ilija Kovačević. On je rekao kako ima vjernika, te kako ih je više nedjeljom koji dolaze iz Broda i okolnih mjesta. Postoji i 60 domaćinstava koji su tokom cijele godine na tom području.

Naveo je kako su u obnovu samostana krenuli od ničega, te kako je trenutno najveći problem prebacivanje pokretnog blaga iz Slavonskog Broda, gdje su sklonjeni u ratu, u Plehane s obzirom da se traži plaćanje carine i PDV-a za što samostan nema sredstava.