Pripremaju se spiskovi: EU donirala 50 miliona eura za najugroženija domaćinstva

Evropska unija putem Paketa za energetsku podršku za Zapadni Balkan dodijelila je Bosni i Hercegovini 70 miliona eura bespovratne pomoći za poticanje energetske tranzicije i ublažavanje negativnih posljedica izazvanih energetskim krizama i poskupljenjima.

Dvadeset miliona eura planirano je za podršku mikro, malim i srednjim preduzećima u provođenje mjera energetske efikasnosti te za poboljšanje energetske efikasnosti stambenih objekata, a 50 miliona kao pomoć najugroženijem stanovništvu čiji je položaj postao još teži zbog enormnog rasta cijena. Sredstva EU su izdvojena u okviru pretpristupnih fondova i bit će realizovana u okviru Finansijskog sporazuma za IPA 2023. godinu.

Vjeran prijatelj BiH

Šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Johann Sattler rekao je da je pitanje energetske efikasnosti u fokusu Evropske unije i cijelog svijeta, jer EU želi nadići korištenje uglja i karbonskih goriva do 2050. godine. Bosna i Hercegovina, kao zemlja koja pretenduje članstvu u EU, treba se tome pridružiti, a Evropska unija je spremna osigurati finansijska sredstva i ekspertizu BiH.

– Ne postoji dobar razlog da se ne prihvati čišća budućnost. EU pruža podršku putem više instrumenata, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Ekonomskog i investicionog plana i projekta EU4Energy, ali i kroz Paket energetske podrške EU, koji donosi 70 miliona eura. Energetska tranzicija je ključna za unapređenje kvaliteta života u BiH i evropski put, a mi ostajemo vjeran prijatelj i partner ovoj zemlji za održiviju budućnost – naglasio je u ranijim izjavama ambasador Sattler.

Konačan broj domaćinstava u BiH koji će dobiti pomoć još nije poznat, ali Sattler očekuje da će ih biti oko 170 hiljada.

Obje entitetske vlade, Federacije BiH i Republike Srpske, usvojile su odluke o načinu raspodjele ovog novca i kriterijima koji moraju biti ispunjeni. Predviđeno je da se sredstva dijele u omjeru Federacija BiH 66%, Republika Srpska 33% i Brčko distrikt BiH 1%.

RS obrađuje prikupljene podatke

Republika Srpska bi trebala dobiti nešto više od 32 miliona KM za podršku energetski siromašnim potrošačima. Potrebne odluke o načinu realizacije pomoći ugroženim domaćinstvima za troškove grijanja Vlada Republike Srpske donijela je 23. februara ove godine.

U ovu kategoriju spadaju korisnici prava na novčanu pomoć, na dodatak na djecu, nezaposleni borci od prve do pete kategorije mlađi od 60 godina, koji su korisnici mjesečnog novčanog primanja, te borci od prve do pete kategorije stariji od 60 godina koji su u stanju socijalne potrebe. Spiskove onih koji ispunjavaju uslove utvrdit će centri za socijalni rad, Javni fond za dječiju zaštitu RS i Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS na osnovu postojeće evidencije.

– U centrima za socijalni rad/službama socijalne zaštite u prethodnom periodu realizovane su aktivnosti propisane Odlukom, s ciljem sačinjavanja spiskova lica čija domaćinstva ispunjavaju uslove za dodjelu finansijske pomoći, te koji su i dostavljeni Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite. U toku je preliminarna analiza prikupljenih podataka – kazali su za Fokus u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS.

Svaka pomoć je dobrodošla

Osim ove četiri kategorije, pravo na jednokratnu pomoć imaju stariji od 65 godina i penzioneri čija penzija ne prelazi 350 KM, bez obzira na to kolika su prosječna primanja članova njihovih domaćinstava. Prvobitna odluka Vlade RS o raspodjeli pomoći bila je nešto drugačija, ali se zbog velikog interesa penzionera pristupilo donošenju izmjena kako bi se povećao obuhvat korisnika.

– Nakon utvrđivanja konačnog broja korisnika finansijske pomoći, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite utvrdit će pojedinačni iznos po domaćinstvu, u skladu s raspoloživim sredstvima, na način da se raspoloživa sredstva podijele s brojem korisnika finansijske pomoći. Još nije poznato koliko će iznositi pomoć niti koliko domaćinstava će je dobiti. Predviđeno je da član domaćinstva koji ispunjava uslove po više osnova može da ostvari pomoć po jednom osnovu – navode iz Ministarstva.

Isplatu sredstava korisnicima prava na novčanu pomoć, korisnicima prava na dodatak na djecu i osobama starijim od 65 godina koji ispunjavaju uslove vrši Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite. Isplatu pomoći za borce i korisnike najniže penzije vršit će Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite.

Zoran Uletilović, predsjednik Udruženja penzionera Banja Luka, smatra da je u ovim teškim vremenima svaka pomoć dobrodošla.

– Nije nimalo lako živjeti mjesec dana od 275 maraka penzije. Treba platiti hranu, režije, lijekove… Slobodno mogu reći da smo mi penzioneri umjetnici u preživljavanju. Zato nam svaka pomoć, pa makar ona bila i samo deset maraka, mnogo znači – kaže Uletilović za Fokus.

Četiri kategorije korisnika u FBiH

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić pojasnio je da u Federaciji BiH pravo na pomoć imaju četiri kategorije domaćinstava koja moraju ispunjavati opće i posebne uslove.

Pod općim uslovima podrazumijeva se da moraju biti državljani BiH, imati prijavljeno mjesto boravka u FBiH, te da nijedan odrasli član domaćinstva ne smije imati samostalnu registrovanu djelatnost. Posebni uslovi razlikuju se od kategorije do kategorije.

Prva kategorija su korisnici stalne novčane pomoći i oni moraju biti na spisku za isplatu iz decembra 2022. godine. Druga kategorija su djeca na federalnom dječijem dodatku koja su bila na spisku za isplatu zaključno s 31. majem ove godine.

– Treća kategorija su penzioneri koji su u decembru 2022. godine ostvarili pravo na penziju do visine zagarantovane penzije i nisu korisnici srazmjerne penzije s inostranstvom, te nijedan odrasli član njihovog domaćinstva tokom prošle godine nije ostvarivao dodatna primanja po osnovu radnog odnosa. Četvrta kategorija su jednoroditeljske zajednice, odnosno domaćinstva u kojima dijete ima samo jednog roditelja, a drugi ili nije živ ili je nepoznat. Također, uslov je da živi roditelj tokom 2022. nije ostvarivao prihode koji se oporezuju po propisima o porezu na dohodak ili da nije ostvarivao primanja iz radnog odnosa u iznosu višem od minimalne plaće za 2022. godinu – pojasnio je ministar Delić.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike na raspolaganju ima oko 64 miliona KM i rasporedit će ih prema Programu utroška sredstava koji je Vlada FBiH usvojila u maju ove godine. Pomoć će dobiti do 110.000 najugroženijih domaćinstava, a, ovisno o kategoriji, ona će iznositi od 300 do 600 KM.

Ne postoji socijalna karta

– Pomoć će se dodijeliti na račune korisnika shodno listama koje će se napraviti na osnovu podataka koje imamo u našim institucijama, od općinskih centara za socijalni rad do Federalnog zavoda PIO/MIO, porezne uprave i drugih relevantnih institucija. Nakon što spiskovi budu formirani, svi koji nisu dobili pomoć, a smatraju da su trebali, imat će mogućnost žalbe. Novac je u budžetu Federacije, a isplate će početi onog trenutka kad budu napravljene konačne liste. Nažalost, posao će potrajati jer nemamo socijalne karte pomoću kojih bismo bili u mogućnosti praktično za jedan dan prikupiti i obraditi podatke – kaže Delić.

Kada je u pitanju Brčko distrikt, predviđa se da će pomoć dobiti oko 13.000 građana. Ovom dijelu BiH pripada jedan posto od ukupno 70 miliona eura bespovratne pomoći Evropske unije, što je 700.000 eura. U Vladi Brčko distrikta su nam kazali da je 500.000 eura ili oko milion maraka namijenjeno za pomoć ugroženim kupcima, prema propisanim kriterijima, a aktivnosti provodi Odjeljenje za zdravstvo. Za mjere energetske efikasnosti za mala i srednja preduzeće i mjere energetske efikasnosti u domaćinstvima bit će utrošeno po 100.000 eura, a novac će biti raspoređen na osnovu javnih poziva.

– Vlada Brčko distrikta BiH će u septembru donijeti Odluku o programu utroška sredstava, kojim će se jasno precizirati ko su korisnici paketa energetske podrške, a oni će biti: penzioneri koji su ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć za 2023. godinu u iznosu od 150 KM, nezaposlena lica koja se nalaze na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, i to žene s navršenih 55 godina života i starije i muškarci s navršenih 60 godina života i stariji. Zatim, korisnici stalne osnovne novčane pomoći, koji su evidentirani u Pododjeljenju za socijalnu zaštitu, hraniteljske porodice djece bez roditeljskog staranja i punoljetnih lica smještenih u hraniteljske porodice, porodice djece ometene u psihofizičkom razvoju, ratni vojni invalidi i mirnodopski invalidi čija lična invalidnina ne prelazi iznos najniže penzije – pojasnili su iz Vlade Brčko distrikta.

Nakon što budu utvrđeni konačni spiskovi, ukupna sredstva bit će raspoređena na svakog pojedinačnog korisnika srazmjerno, te uplaćena na njihove bankovne račune.

Krize prate čovječanstvo

Jasno je da postoji mnogo građana koji jedva sastavljaju kraj s krajem i da im je životni standard dodatno pogoršan u posljednjem periodu. Predsjednik Udruženja potrošača Kantona Sarajevo Edin Pašić navodi da je ova pomoć “kap u moru”, ali da je, ipak, “bolje išta nego ništa”.

Također, naglašava da domaće vlasti trebaju početi ozbiljno razmišljati o strateškom djelovanju na rješavanju nekih budućih problema i kriza koje će se, siguran je, ponovo pojaviti u nekom obliku.

-Nemojte zaboraviti da je energija pokrenula sve ove probleme koje sada imamo. Rat u Ukrajini je pokrenuo rast cijena plina, a onda se to prelilo na hranu i sve ostalo, tako da u suštini ovaj inflatorni talas koji se polako smiruje krenuo je zbog cijene energenata. Imali smo pandemiju Covid 19, imamo rat u Ukrajini, zatim inflaciju, što govori da čovječanstvo jednostavno prate krize i problemi i da se trebamo privikavati i imati neke malo ozbiljnije alate od oslanjanja na stranu pomoć – kaže Pašić za Fokus.

I u Udruženju za zaštitu potrošača “Reakcija” Banja Luka naglašavaju da je svaki vid pomoći, posebno socijalno ugroženim kategorijama, svakako, dobrodošla.

-Posebno je to važno u ovoj situaciji kada se borimo s visokom stopom inflacije i najavama o poskupljenju goriva. Novi Zakon o električnoj energiji u Republici Srpskoj donio je i novu kategoriju korisnika, odnosno „energetski zaštićenog potrošača“.

To je onaj potrošač koji zbog socijalnih, zdavstvenih i ekonomskih prilika nije u mogućnosti da koristi usluge snabdijevanja električnom energijom iz kategorije domaćinstva, nego se sredstva za takve potrošače obezbjeđuju iz budžeta.

Jedna od obaveza na putu ka EU jeste pružanje pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva. Nadamo se da će ovakve mjere donijeti jedan vid zadovoljavanja osnovnih životnih potreba onim kategorijama stanovništva kojima su zaista neophodne – kaže za Fokus Zoran Janković iz Udruženja “Reakcija”.