Ishod jednogodišnjeg procesa
Prijetnje radikalizacijom i pritisci na Sud BiH uoči presude Dodiku

Vlada je Skupštini RS-a predložila “stalno zasjedanje”, kako bi “najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske”
Manje od 24 sata je ostalo do posljednjeg planiranog ročišta u Sudu Bosne i Hercegovine u predmetu koji se vodi protiv Milorada Dodika, predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS), i Miloša Lukića, v.d. Službenog glasnika tog entiteta.
Oni se terete za nepoštivanje odluka visokog predstavnika Christiana Schmidta, a prijeti im zatvorska kazna do pet godina i zabrana političkog djelovanja.
Iako se iščekuje ishod jednogodišnjeg procesa pred ovom pravosudnom institucijom, pritisci na Sud BiH su sve veći, piše Radio Slobodna Evropa.
Sa jedne strane, vodstvo RS-a prijeti “radikalnim odlukama”, dok sa druge to rade predstavnici vlasti susjedne Srbije i Mađarske.
Dodik je optužen za potpisivanje predsjedničkih ukaza i proglašavanje važećim dva neustavna zakona Republike Srpske koja je visoki predstavnik Christian Schmidt prethodno poništio.
Uz Dodika, sudi se i Milošu Lukiću, direktoru Službenog glasnika RS, koji je optužen za objavljivanje tih ukaza i zakona prema kojima se odluke visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH ne bi primjenjivale na teritoriji tog entiteta.
Šta su rekli Vučić i Orban?
Rukovodstvo RS-a održalo je 17. februara naveče sastanak u Banjoj Luci na kojem je upozorilo da će povući “radikalne poteze” ako Sud BiH osudi Dodika.
Za 19. februar je najavljen i sastanak entitetske Vlade sa svim gradonačelnicima i načelnicima opština i gradova u RS-u.
Na sastanku je podržano stalno zasjedanje Narodne skupštine RS-a, koja bi trebala donijeti odluke kao odgovor, te je zaprijećeno napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko bi Dodik bio osuđen.
Pritisku na Sud BiH se priključio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poručivši u Budimpešti 17. februara kako se nada da “u BiH neće donositi presude koje bi mogle ugroziti stabilnost”.
Dva dana pred posljednje ročište i premijer Mađarske Viktor Orban pozvao je na “prestanak kažnjavanja Dodika”, koji je od ranije sa kompletnim rukovodstvom RS-a pod sankcijama Sjedinjenih Država i Evropske unije zbog korupcije i podrivanja BiH.
“Novi vjetrovi međunarodne politike daju nadu da se politički napadi na Dodika konačno moraju zaustaviti”, napisao je Orban na društvenoj mreži X nakon što je sa Dodikom razgovarao 17. februara u Budimpešti.
Kako u Sudu BiH odgovaraju na pritiske?
Iz Suda Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) o pritiscima i prijetnjama uoči izricanja presude Dodiku, uz navode da ne daju komentare o postupcima koji su u toku, “nego postupa u skladu sa zakonom”.
“Sudijska etika i odgovornost podrazumijevaju obaveznost postupanja u skladu sa zakonima, pravilima i principima pravde, kao i očuvanje povjerenja u pravosudni sistem. Dakle, Sud BiH štiti vladavinu prava i ne komentariše slučajeve koji su predmet postupka, ne želimo narušiti povjerenje građana u nepristrasnost Suda i rad pravosuđa”, naveli su u Sudu BiH na upit RSE.
I Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine, zaduženog za imenovanje i rad sudija i tužilaca, za RSE je rekao kako ne bi da “daje izjave zbog sudskog postupka koji je u toku”.
“Po potrebi ćemo adekvatno reagovati, u skladu sa nadležnostima Vijeća”, rekao je Bogunić.
Kenan Ademović, advokat i profesor prava na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, za RSE ističe kako sutkinja Sena Uzunović koja vodi taj postupak, uz vijeće od još dvoje sudija, ne smije da bude pod pritiskom.
“Vijeće mora da sudi po zakonu koji se koristi u tom postupku i donijeti onu odluku koja se zasniva na materijalnim dokazima, vještacima i svjedocima odbrane i Tužilaštva BiH. Ne može na njega da utječe ni Republika Srpska, ni Federacija, ni Brčko distrikt BiH. Jedino tako možemo krenuti u Evropsku uniju. Vladavina prava je jedan od Kopenhaških uvjeta iz 1995. godine”, istakao je Ademović.
Vlado Adamović, advokat i bivši sudija Suda BiH, navodi za RSE kako je poznato da su prijetnje radikalnim mjerama iz RS pritisak na Sud BiH.
No, on je mišljenja i kako su najnovije prijetnje radikalnim mjerama iz RS ponavljanje ranije izrečenih prijetnji.
“Ovo što je zadnje napravljeno u RS je samo ponavljanje, o tome se raspravljalo i prije dva-tri mjeseca. O tome se raspravljalo i kad se Narodna skupština izjašnjavala u tom pogledu, kad je donesen zaključak da [Dodik] ne ide na ročišta zbog zdravstvenog stanja”, istakao je Ademović.
Dodaje kako Sud BiH treba pustiti da radi bez ikakvog navijačkog tona.
Šta znači stalno zasjedanje i kakve odluke može donijeti Skupština RS?
Vlada je Skupštini RS-a predložila “stalno zasjedanje”, kako bi “najefikasnije mogla odgovoriti na potencijalne predstojeće štetne posljedice po institucije Republike Srpske”.
Nije, međutim, prejudicirano kako bi taj “odgovor” mogao da izgleda, odnosno kakve odluke bi mogle biti donesene.
Nije poznato ni kako bi “stalno zasjedanje” moglo da izgleda, s obzirom da je, prema Ustavu RS-a, već definisano da je Skupština RS-a “u stalnom zasjedanju” tokom cijelog svog mandata.
Sjednice Skupštine saziva i predsjedava im predsjednik Skupštine, koji je dužan sazvati sjednicu na zahtjev jedne trećine narodnih poslanika, predsjednika RS-a ili predsjednika entitetske Vlade.
Jedna od odredbi definiše da Skupština, u skladu sa Ustavom, može da proglasi vanredno stanje za cijelu RS ili dio entiteta, između ostalog, u slučaju ugrožavanja bezbjednosti, povreda ljudskih prava i slobodna i “normalnog funkcionisanja ustavnih organa” RS-a.
U ovom slučaju, zvaničnici RS-a tvrde da bi presuda Dodiku bila napad na instituciju predsjednika RS-a, te na cijeli entitet, izbjegavajući da kažu da mu se sudi kao pojedincu zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
Nazvali su svaku presudu protiv njega “pravnim nasiljem” i “državnim udarom”.
Opozicija u RS-u je distancirana od prijetnji koalicije okupljene oko Dodikove stranke.
Lider opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) Milan Miličević se u saopštenju za javnost ogradio od skupa 17. februara, na koji nisu bili pozvani. Ustvrdio je da predsjednik RS-a treba predstavljati sve građane, a ne jednostrano nametati svoje stavove.
Gradonačelnik Banje Luke i lider opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković takođe je odbacio radikalizaciju, istaknuvši da je “umjesto histerije potrebna mudrost i stabilnost”.
Istakao je u objavi na Facebooku da se “RS ne smije ugrožavati zbog jednog pojedinca” i da sve odluke treba donositi kolektivno unutar srpskog političkog tijela.
Što je dovelo do suđenja?
Na sjednicama Skupštine RS-a u junu 2023. godine doneseni su neustavni zakoni da se pravni akti visokog predstavnika neće objavljivati u Službenom glasniku RS-a, a odluke Ustavnog suda BiH, koje su po Ustavu BiH konačne i obavezujuće, neće primjenjivati na teritoriji ovog entiteta.
Visoki predstavnik Christian Schmidt poništio je Bonnskim ovlastima 1. jula 2023. godine dva entitetska zakona i uveo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršavanje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo.
Dodik je 7. jula 2023. potpisao ukaze kojima je proglasio te zakone važećim, a oni su objavljeni u Službenom glasniku RS-a. Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Dodika i Lukića 11. avgusta, a sud ju je potvrdio 11. septembra.