Prijetnja vetom na vanredno stanje u Republici Srpskoj

“Mi smo, nažalost, imali situaciju da Narodna Skupština Republike Srpske (NSRS) nije htjela da prihvati zaključke koje je naša poslanička grupa predložila kako bismo i mi podržali uvođenje vanrednog stanja“, kaže Alija Tabaković, predsjedavajući Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Republike Srpske.

On tako objašnjava mogućnost stavljanja veta na odluku NSRS-a kako bi taj bosanskohercegovački entitet uveo vanredno stanje zbog pandemije korona virusa, koju je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pre dvadeset dana, 11. marta.

„Nažalost, niti je ko nakon sjednice kontaktirao Bošnjake u institucijama, Vijeću naroda, poslanike, što je kod nas izazvalo određenu dozu nepovjerenja, ali i straha imajući u vidu prethodne izjave ministarstva zdravlja RS Alena Šeranića, koji je jasno rekao da će državljane Federacije BiH izvesti (deportovati) s teritorija Republike Srpske”, Tabaković u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Još prije dva dana, tačnije 28. marta Narodna Skupština Republike Srpske donijela je odluku o proglašenju vanrednog stanja, ali odluka o tome još nije stupila na snagu.

Šta koči stupanje na snagu odluke o vanrednom stanju?

Odluka Narodne Skupštine RS-a stigla je u Vijeće naroda tog entiteta, gdje klubovi imaju rok do 4. aprila da se izjasne da li postoji povreda vitalnog nacionalnog interesa.

Kako je do sada poznato, veto na odluku neće stavljati klubovi Srba, Hrvata i Ostalih ali je izvjesno da će to uraditi Klub Bošnjaka.

Naime, poslanici kluba Zajedno za BiH u NSRS-u su, tokom sjednice NSRS-a, predložili da se u okviru odluke o proglašenju vanrednog stanja, između ostalog garantuje i slobodan prelazak entitetske linije za period njegovog trajanja, što nije usvojeno.

“To nisu bili politički zaključci. Jedan od zaključaka je bio da se neće postavljati kontrolni policijski punktovi na entitetskoj liniji, drugi zaključak je bio da se vodi računa o povratničkoj populaciji i treći zaključak je bio da neće biti spriječeno i ometano dostavljanje humanitarne pomoći ili lijekova iz entiteta Federacija BiH u entitet Republika Srpska. To je bio minimum koji smo tražili kako bi osigurali prolaznost i ljudi i roba i zdravstvene pomoći za naše stanovništvo. Nismo dobili podršku za naše zaključke i zato razmišljamo kako ćemo dalje postupati sa odlukom Narodne skupštine”, rekao je Tabaković za RSE.

Tabaković napominje da se Klub Bošnjaka još nije sastao, ali kaže da će se u zakonskom roku sazvati sjednicu kluba – da li telefonski ili putem maila, te da će tada donijeti adekvatnu odluku.

Na poziv čeka Mihnet Okić, potpredsjedavajući Vijeća naroda Republike Srpske iz bošnjačkog naroda.

“Zadnji rok je 4. april. Pokušaćemo danas (ponedjeljak, 30. mart) da vidimo u klubu Bošnjaka kada ćemo o tome odlučivati. Predsjednik kluba treba sazvati klub. Iz Vijeća naroda niko nas ne kontaktira. Nisu nas zvali ni na tu Skupštinu. U naredna dva tri dana će se o ovome vjerovatno odlučiti. Mi pokušavamo da danas to iskordiniramo uglavnom do četvrtog biće održano”, kazao je Okić za RSE.

Odgovor sa vrha Skupštine RS-a

Predsjedavajuća Vijeća naroda Skupštine Republike Srpske Nada Tešanović izjavila je za RSE da je upoznata sa nezadovoljstvom Kluba Bošnjaka i kaže da “to čega se oni boje, do toga sigurno neće doći”, a to se odnosi na zabranu prelazaka iz jednog bh. entiteta u drugi.

Tešanović kaže za RSE da se može očekivati da Klub Bošnjaka u Vijeću naroda u subotu, 4. aprila, podnese zahtjev za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.

“Onda mi idemo sa svojom procedurom. I Predsjedništvo i kolegij zakažu sjednicu Vijeća naroda, održimo je i sad su vam tu igranke razne – ako se ne pojave, ako se pojave, ko će za koga glasati, ne samo kod Bošnjaka, nego imamo i u Klubu Srba i Hrvata iz Srpske demokratske stranke (SDS) koji su bili uzdržani. Tako da se sve komplikuje”, smatra Tešanović.

Šta poslije eventualnog veta?

Procedura koja slijedi ukoliko Klub Bošnjaka stavi veto na odluku o proglašenju vanrednog stanja ide na usaglašavanje na Zajedničku komisiju Vijeća naroda i Narodne skupštine. Ukoliko se ni nakon toga ne postigne dogovor, o vetu će odlučivati Ustavni sud Republike Srpske.

No, profesor ustavnog prava Kasim Trnka u razgovoru za RSE kaže da je u Ustavu RS-a predviđena dosta striktna procedura kada je riječ o potezanju vitalnog nacionalnog interesa, te da sudeći prema dosadašnjem iskustvu u Republici Srpskoj uvijek na kraju Ustani sud potvrdi akte Narodne skupštine.

“Što znači, ovdje će intervencijom bošnjačkog kluba doći samo do izvjesne odgode, sudeći prema dosadašnjoj praksi, tako da je predsjednik Dodik (član Predsjedništva BiH i lider Stranke nezavisnih socijaldemokrata, prim. red.) i sam rekao da se samo odgađa primjena vanrednog stanja, a veliko je pitanje šta on sve namjerava da iskoristi iz tog domena vanrednog stanja. Zapravo, prestaje djelovanje opozicije, nema nikakve kontrole“, ističe Trnka.

“Zapravo, Ustavom RS-a predviđena je kontrola, ali takozvana aposteriori, kad se Skupština sastane onda ona može ili ne može da ratifikuje te odredbe koje je on donio u vanrednom stanju. Pošto su akti koji bi se desili u toku vanrednog stanja, dakle da predsjednik ili Vlada donosu određene akte, ti akti bi naravno ušli u pravni poredak entiteta a samim tim i Bosne i Hercegovine“, navodi profesor ustavnog prava.

Jedini instrument kontrole u vrijeme vanrednog stanje je eventualno djelovanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, napominje Trnka.

Šta može Ustavni sud?

Međutim, Ustavni sud BiH ima svoju standardnu proceduru i sigurno bi taj postupak potrajao.

„Ako su zaista neke mjere opravdane, onda takva intervencija bi mogla zaustavite te mjere, međutim, nažalost ovdje postoje ogromne mogućnosti zloupotrebe vanrednog stanja i po pravilo se za vanredno stanje traži izgovor za njegovo uvođenje, a onda se nameće volja isključivo jednog subjekta”, kaže Trnka.

Republika Srpska je zbog epidemije korona virusa još 16. marta proglasila vanrednu situaciju koja prethodi uvođenju vanrednog stanja.

Prema riječima pravnog eksperta Kasima Trnke, odredba vanrednog stanja u Ustav Republike Srpske uveo je još 1992. godine Radovan Karadžić, prvi predsjednik Republike Srpske i osuđeni ratni zločinac.

“To je on uradio kada je bio na vrhuncu svoje moći i kada je htio da ovlada svim aspektima uređenja tadašnje, takozvane Republike Srpske u ta doba. On je toliko dao široka ovlaštenja predsjedniku Republike Srpske, da on praktično može da smjenjuje funkcionere da mijenja zakone, da mijenja državnu organizaciju, dakle, kao jedan apsolutni vladar, diktator u toj situaciji. Nova situacija je ovdje, u sadašnjem vremenu, tačnije 2002. godine uspostavljeno je Vijeća za zaštitu vitalnih interesa Republike Srpske koje može zaustaviti odluku Narodne skupštine, da bi se provela procedura, te da li je zaista povrijeđen nacionalni interes nekog od konstitutivnih naroda”, objašnjava Trnka.

Mjere u drugom bh. entitetu

Osim Republike Srpske i drugi bh. entitet Federacija BiH je isti dan, 16. marta poduzeo mjere u vezi sa pandemijom korona virusa, međutim sa drugačijim ovlastima i pravnim mogućnostima.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) proglasila je tada stanje nesreće zbog pojave korona virusa na području entiteta Federacija BiH.

“Ovo je jedan od dodatnih elemenata asimetričnih rješenja u entitetima u okviru Bosne i Hercegovine”, kaže Trnka i napominje da Federacija BiH ima usku mogućnost djelovanja, dok je u Republici Srpskoj to ekstenzivno i ‘skoro bez kontrole’.

“U Federaciji BiH je vrlo restriktivno postavljeno to pitanje. Tu ne proglašava predsjednik ili potpredsjednik Federacije BiH, nego Vlada Federacije BiH, ali to čini samo ako Federacija BiH dođe u opštu opasnost, ali i tada su vrlo striktni rokovi u kojim se mogu donijeti takve mjere, uredbe sa zakonskom snagom, ako parlament nije u mogućnosti da se sastane, jer ako je u mogućnosti da se sastane, onda Vlada Federacije BiH nema takva ovlaštenja. Drugo, oni su temporalnog karaktera I ne mogu trajati duže od mjesec dana mjere koje Federacija BiH donese”, objašnjava Trnka.

Odluke Predsjedništva BiH

U ponedjeljak 16. marta zasjedalo je i Predsjedništvo BiH koje je donijelo 18 zaključaka za borbu protiv korona virusa, dok je dan kasnije Vijeće ministara BiH proglasilo stanje prirodne i druge nesreće u Bosni i Hercegovini zbog pandemije.

Iako su Predsjedništvo BiH i Vijeće ministra BiH dva najvažnija tijela izvršne vlasti u Bosni i Hercegovini, nemaju ustavnu mogućnost proglašenja vanrednog stanja.

Kako ističe profesor ustavnog prava Kasim Trnka, institucije BiH mogu u okviru svoje nadležnosti poduzimati određene hitne mjere, ali mjera proglašenje vanrednog stanja prema dosadašnjem razumijevanju Ustava BiH ne postoji.