Prijavljivanjem tužioca zbog optužnice, Dodik čini pritisak na pravosuđe

Krivična prijava koju je Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, podnio protiv tužioca Tužilaštva BiH koji je podigao optužnicu protiv njega i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika predstavlja pritisak na rad pravosudnih institucija, smatraju sagovornici Detektora.

Dodik je na svom zvaničnom Twitter profilu objavio da je podnio krivičnu prijavu protiv tužioca Državnog tužilaštva Nedima Ćosića, svega nekoliko dana nakon što je ovo tužilaštvo podiglo optužnicu protiv njega i Lukića zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.

“Krivičnu prijavu sam podnio zato što je Nedim Ćosić podigao optužnicu zbog, kako je navedeno, krivičnog djela neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, napisao je Dodik u svojoj objavi smatrajući da je Ćosić kao službeno lice Tužilaštva, u namjeri da nanese štetu instituciji predsjednika RS-a te Lukiću, donio nezakonitu odluku, čime je počinio krivično djelo “povreda zakona i zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja”.

Tvrdi da se Schmidt neovlašteno bavi svojim poslom

U prijavi Republičkom javnom tužilaštvu RS-a, objavljenoj na Dodikovoj Twitter stranici, između ostalog se navodi da je tužilac Ćosić podigao optužnicu za djelo koje nije propisano članom Krivičnog zakona koji je donio organ nadležan za donošenje zakona u državi, već “od strane lica koje se u dužem vremenskom periodu počev od 1. augusta 2021. godine neovlašteno bavi poslovima visokog predstavnika, za šta nema odluku o imenovanju donesenu od nadležnog organa za imenovanje visokog predstavnika”.

Prema obrazloženju ove krivične prijave, visoki predstavnik Christian Schmidt nije imenovan relevantnom rezolucijom Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, te bez pravnog legitimiteta donosi odluke kojima narušava ustavni poredak BiH i RS-a.

“Pravno nasilje koje iskazuje donošenjem odluka bez pravnog legitimiteta u potpunosti i u kontinuitetu uništava vladavinu prava i pravnu sigurnost na teritoriji BiH i RS-a”, navodi se u prijavi za koju je Republičko javno tužilaštvo u odgovoru Detektoru potvrdilo da ju je zaprimilo i da će biti dodijeljena u rad republičkom javnom tužiocu.

Također se navodi da je za imenovanje tužioca u Tužilaštvo BiH propisano određeno znanje i iskustvo, što ukazuje “da mu je poznata činjenica da zakone u BiH ni u kom slučaju ne može nametati strani državljanin i fizičko lice bez pravnog legitimiteta”, te da je tužilac Ćosić, postupajući po odluci visokog predstavnika, svjesno i s namjerom nanio štetu Dodiku i Lukiću, odnosno instituciji predsjednika RS-a i ovom entitetu.

Lagumdžija: Spremni nositi ovaj teret

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Halil Lagumdžija kaže da je skoro pa pravilo da visokorangirane ličnosti iz sfere politike i drugih interesnih skupina, kada se protiv njih inicira-pokrene krivični postupak, reaguju na sličan način, optužujući pravosudne institucije za “montirane” političke procese.

“Ovakve i slične reakcije onih protiv kojih se vode postupci, u određenoj mjeri, predstavljaju i pritisak na nosioce pravosudnih funkcija, što je u osnovi neprimjereno, ali bitno je naglasiti da sudije i tužioci, po svojoj vokaciji, trebaju biti spremni nositi ovaj teret na profesionalan način”, kaže za Detektor te dodaje da je lično, kao i Vijeće u cjelini, uvijek stajao iza profesionalnog i zakonitog rada nosilaca pravosudnih funkcija, što će činiti i u budućnosti.

I drugi pravni stručnjaci s kojima je razgovarao Detektor ovu prijavu smatraju pritiskom na rad kako Tužilaštva, tako i Suda BiH, koji treba odlučiti o podignutoj optužnici.

Tužilac radio svoj posao

Advokat Aleksandar Jokić smatra da se radi o ciljanom pritisku upravo zbog trenutka kada je prijava podnesena, tačnije nakon što je optužnica podignuta i proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

“S dozom izvjesnosti mogu reći da je podnesena i prije nego je osumnjičeni, odnosno sad ovdje i podnosilac prijave, i vidio tu optužnicu. Tako da je podnesena prijava zbog još uvijek nepročitane optužnice, što samo svjedoči u prilog tezi da se radi o pritisku na pravosuđe prije svega na Tužilaštvo, ali pritisak će se evidentno odraziti na Sud, jer će Sud biti možda i više pod pritiskom nego što je Tužilaštvo”, kaže Jokić.

Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća i sudija Vrhovnog suda Federacije BiH Mustafa Šabić smatra prijavu direktnim pritiskom na Tužilaštvo pa i na pravosuđe u cijelosti.

“To je pritisak i na neke buduće eventualne postupke, da znaju ti tužioci ili sudije koji će to raditi, koji rade, da ih očekuju krivične prijave”, navodi Šabić.

Zenički advokat Ragib Hadžić naglašava da je u ovom slučaju tužilac prije svega radio svoj posao, te da ne vidi ni indicije da je izašao izvan okvira svojih ovlaštenja.

“Imamo krivičnu prijavu koju je Dodik podnio protiv postupajućeg tužioca koji je radio svoj posao… Da li je ta optužnica opravdana, zasnovana na zakonu, dovoljno potkrijepljena činjenicama, to je sad stvar koju treba da ocijeni Sud. Ne ni Dodik, ni njegov tim odbrane, ni bilo ko drugi, nego to treba da ocijeni Sud”, kaže.

Hadžić dodaje da iz ovakvog pritiska možemo naslutiti da bi “nakon potvrđivanja optužnice vjerovatno išla i krivična prijava protiv sudije koji bi potvrdio optužnicu“.

Penzionisana sutkinja Državnog suda Džemila Begović pojašnjava kako je sasvim izvjesno da je krivična prijava podnesena da bi se uticalo na pravosuđe.

“Pritisak može biti iz dva razloga – kad neko protiv vas podnese krivičnu prijavu, prvo što se vi pitate jeste kako će se završiti taj krivični postupak, a drugo što u svakom slučaju može da postoji doza straha, posebno kod onih tužilaca ili sudija koji nisu sigurni u svoje znanje ili su eventualno pristrasni, negdje su naklonjeni jednoj od strana, i onda to svakako može da utiče na odluku”, dodaje Begović.

Stručnjaci pojašnjavaju i da se krivična prijava uvijek može podnijeti, ali da je pitanje kakav će biti njen ishod.

Sutkinja Begović kaže da nije čitala prijavu, ali da, prema njenom mišljenju, tu nema nikakvih elemenata zbog kojih bi tužilac mogao odgovarati.

“On je u obavezi da po saznanju otvori istragu i da radi i da podiže optužnice. Eh, sad što je to neko ko se nalazi na nekoj poziciji, to je drugi par cipela”, smatra ona.

Situacija pogodna za političare u BiH

Hadžić naglašava kako mu je Dodikova prijava smiješna s jedne strane, ali s druge i opasna.

“Opasna je ali samo zbog toga što je podnesena organu koji je pod neposrednom Dodikovom kontrolom, a to je Specijalno tužilaštvo RS-a”, smatra Hadžić.

Poruka koja je poslana ovom krivičnom prijavom, prema advokatu Jokiću, jeste poruka za koju vjeruje da će se političari potruditi da dođe do svakog tužioca u BiH.

“Ovo nije situacija koja pogoduje, barem je moje mišljenje, samo jednom političaru, ovo zapravo pogoduje većini ako ne i svim političarima koji obnašaju neke funkcije u BiH”, smatra on.

Iz Suda BiH nisu željeli komentarisati ovaj slučaj.

“Sud Bosne i Hercegovine se, u skladu sa svojim nadležnostima propisanim zakonom, uzdržava od komentara na dnevne događaje koji se posredno ili neposredno odnose na konkretne predmete”, navodi se u odgovoru.

Do trenutka pisanja ovog teksta ni Tužilaštvo BiH nije odgovorilo na upite Detektora. Iz Ureda visokog predstavnika, Delegacije Evropske unije u BiH i Ambasade Sjedinjenih Američkih Država također se nisu oglasili.

Optužnica protiv Dodika i Lukića

Tužilaštvo je 11. augusta podiglo optužnicu protiv Dodika i Lukića zbog krivičnog djela “neizvršavanje odluka visokog predstavnika”, koja je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Dodik je ranije potpisao ukaz o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, a Lukić, kao direktor Službenog glasnika Republike Srpske, odobrio objavljivanje ovog zakona koji je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt ranije poništio.

Zakon kojim je u entitetu RS uvedeno nepoštivanje odluka Ustavnog suda usvojen je nakon što je Ustavni sud na sjednici koju je održao 19. juna izmijenio Pravilnik o radu.

Ranije, tokom juna, poslanici Narodne skupštine Republike Srpske su usvojili i izmjene Zakona o objavljivanju propisa, prema kojima Službeni glasnik ovog entiteta nije u obavezi da objavljuje odluke i bilo koji akt koji donosi visoki predstavnik u BiH. Dodik je 7. jula na svom Twitter nalogu objavio da je “potpisao Ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a”, a dva dana kasnije ukazi o oba sporna zakona objavljeni su u Službenom glasniku RS-a. Objavi je prethodila smjena Milke Devušić s mjesta direktorice Službenog glasnika RS-a, a na njeno mjesto je kao vršilac dužnosti, na hitnoj telefonskoj sjednici Vlade RS-a, imenovan Miloš Lukić.

Početkom jula, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt poništio je ove odluke Narodne skupštine, nakon čega je saopćio da je uveo i izmjene Krivičnog zakona BiH, koje su stupile na snagu 2. jula, a kojima je kao krivično djelo predvidio neizvršavanje odluka ili sprečavanje izvršavanja odluka visokog predstavnika.

Schmidtovom odlukom, između ostalog, dodan je novi član Krivičnog zakona BiH koji se tiče neizvršavanja implementacije odluke visokog predstavnika. Tu se, između ostalog, navodi da će se osoba koja je odgovorna za funkciju ili obnaša funkciju na bilo kojem nivou vlasti u BiH – od države do mjesne zajednice – a koja ne implementira ili ne izvršava, ili sprečava izvršavanje odluke visokog predstavnika, kazniti zatvorskom kaznom u trajanju od šest mjeseci do pet godina.

Prema novom članu, osoba koja je direktnom ili indirektnom naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika a koja informiše nadređenog da je taj postupak krivično djelo, može biti blaže kažnjena. Osoba koja je naredbom nadređene osobe primorana da ne izvršava ili sprečava izvršenje odluke visokog predstavnika a koja o tome informiše tužitelja, neće biti kažnjena.

U izmijenjenom članu koji se tiče neizvršavanja ili sprečavanja izvršenja odluka Ustavnog suda BiH, Državnog suda, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava, pored već postojećeg dijela koji se tiče zatvorske kazne, dodani su i obnašatelji nižih nivoa vlasti te sankcije koje se tiču zabrana obnašanja bilo koje javne funkcije i svih drugih dodatnih sankcija, jednako kao u članu posvećenom nepoštivanju odluka visokog predstavnika.