Prijavljivanje podataka o imovini mijenja percepciju javne funkcije

– Skupština Kantona Sarajevo će na sjednici najavljenoj za 17. april razmatrati Prijedlog zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosioca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo.

Zakon se donosi na izabrane dužnosnike, nosioce izvršnih funkcija, savjetnike, bliske srodnike, povezane osobe sa bliskim srodnicima, poklone i protokolarne poklone, imovinu.

Ministrica pravde i uprave KS Lejla Brčić kaže da svako sistemsko rješenje zahtijeva određen vremenski period da bi pokazalo prave i pune rezultate.

Izrazila je uvjerenje da će zastupnici u srijedu usvojiti Prijedlog zakona o prijavljivanju i provjeri podataka o imovini nosilaca javnih funkcija, a da će usvojeni zakon dati efekte “govori i činjenica koliko vidljivog i nevidljivog otpora je bilo (i još postoji) za donošenje jednog ovakvog propisa”.

– Zakoni koji povećavaju transparentnost u radu, a ovaj to definitivno jeste, svakako će doprinijeti smanjenju korupcije odnosno drugačijem načinu vođenja politike – naglasila je Brčić u izjavi za Fenu.

Zaključila je da sama ideja da bavljenje javnom funkcijom podrazumijeva da svi podaci o vašem imovinskom stanju postaju dostupni javnosti – promijenit će paradigmu percepcije obnašanja javne funkcije.

Za provođenje zakona, ukoliko bude usvojen, bit će nadležan Ured za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom KS.

Nosilac javne funkcije, kako je navedeno u prijedlogu, obavezan je da prijavi imovinu u roku od 30 dana od dana preuzimanja javne funkcije, nakon okončanja funkcije, ali i tokom obavljanja funkcije mora prijaviti imovinu jednom godišnje.

Ukoliko se utvrde materijalne greške ili greške u popunjavanju ili je prijava nepotpuna Ured obavještava podnosioca prijave koji je u roku od 15 dana obavezan da prijavu ispravi ili dopuni.

U slučaju nesrazmjera između prihoda i imovine, kao i u slučaju osnova sumnje u istinitost podataka i zakonitosti načina na koji je imovina stečena, Ured je dužan o tome obavijestiti nadležno tužilaštvo, odnosno druge nadležne organe uključujući, ali ne ograničavajući se na porezne organe i Finansijsko obavještajnu jedinicu SIPA-e.

Prijedlog zakona predviđa i kazne za kršenje zakona: nosilac javne funkcije bit će kažnjen novčanom kaznom od 1.000 do 2.500 KM za kašnjenje u godišnjem prijavljivanju imovine, kaznom od 10.000 do 20.000 KM, za neprijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti, a za ponovljeni prekršaj nosilac javne funkcije kaznit će se novčanom kaznom od 3.000 do 6.000 KM.

Jedan od razloga za donošenje ovog zakona je i obaveza proizašla iz međunarodnih konvencija koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, a to je Konvencija o borbi protiv korupcije.

Intencija Vlade KS je transparentan rad i borba protiv korupcije, stoga je ovaj zakon jedan od ključnih koraka u pravcu transparetnosti.

Naime, predmetnim zakonom se utvrđuju obaveze nosiocima javnih funkcija u Kantonu Sarajevo da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije, čime se pokazuje i iskazuje spremnost Vlade Kantona Sarajevo na transparentnost u radu.