Prihvaćen Nacrt zakona: Evo kako se sada može doći do državljanstva Njemačke

Njemački parlament (Bundestag) prihvatio je reformu kojom Vlada želi da omogući brže dobijanje njemačkog državljanstva pod određenim uslovima. Deutsche Welle je donio glavne tačke prihvaćenog zakona.

Stranci koji žele njemačko državljanstvo trenutno ga mogu dobiti najranije nakon osam godina legalnog boravka u zemlji. Taj bi rok trebao biti skraćen na pet godina, a kod “posebnih dostignuća u integraciji” na tri godine.

Dvostruko državljanstvo

Pod “dostignućima” se, primjera radi, podrazumijevaju dobro poznavanje njemačkog jezika, dobrovoljni socijalni angažman ili vrlo dobri rezultati u školi ili na radnom mjestu.

Migrantima bi ubuduće načelno trebalo biti omogućeno posjedovanje dvostrukog državljanstva. Do sada su se podnosioci zahtjeva za dobijanje njemačkog pasoša najprije morali odreći svog dotadašnjeg državljanstva. To se ne odnosi na državljane i državljanke drugih članica EU i Švicarske, koji već sada mogu imati dva državljanstva.

Savezna vlada smatra da su se mnogi ljudi ustručavali zatražiti njemački pasoš jer su se, zbog odricanja od postojećeg državljanstva, bojali da će izgubiti vezu s domovinom ili porodicom koja tamo još uvijek živi.

Djeca stranih roditelja, rođena u Njemačkoj, ubuduće bi trebalo da bezuslovno dobiju njemačko državljanstvo ako najmanje jedan roditelj legalno živi u Njemačkoj duže od pet godina. Trenutno taj rok iznosi osam godina. Načelno, djeca rođena u Njemačkoj trebalo da dobiju i njemačko i državljanstvo svojih roditelja te bi trajno mogla zadržati oba.

Gastarbajterske generacije

Brže dobijanje državljanstva i ubuduće bi trebalo biti povezano s ispunjavanjem nekoliko uslova. Stranci koji žele dobiti njemački pasoš moraju podnijeti dokaze o dobroj integraciji i dobrom znanju jezika.

Izuzeci vrijede samo za članove porodice tzv. gastarbajterske generacije koji žive u Njemačkoj decenijama. Oni ne moraju polagati test za dobivanje državljanstva i test znanja njemačkog jezika.

Uslov za dobijanje državljanstva je i mogućnost doseljenika da snose troškove svog života u Njemačkoj, kao i troškove izdržavanja članova porodice. Od ovog pravila bili bi izuzeti gastarbajteri koji su nakon 1947. došli u Njemačku, kao i raniji tzv. “ugovorni radnici” iz DDR-a.

Za dobijanje njemačkog pasoša strankinje i stranci se, kao i do sada, bi trebalo da se izričito izjasne da poštuju slobodarsko-demokratski temeljni poredak sadržan u Ustavu. U Nacrtu zakona piše da s Ustavom zagarantovanom zaštitom ljudskog dostojanstva nisu u skladu “antisemitske i rasističke radnje, kao i one usmjerene protiv pola ili seksualne orijentacije ili druge radnje motivisane prezirom prema ljudima”.

Pasoš može biti i oduzet

To izjašnjavanje bi, prema planovima vlade, ubuduće trebalo biti prošireno. Pozadina toga su, među ostalim, djelimično antisemitski protesti na njemačkim ulicama nakon napada terorističke grupe Hamas na Izrael. Tako bi ubuduće tražitelji njemačkog državljanstva morali izričito podržati “posebnu historijsku odgovornost Njemačke za nacionalsocijalističku vladavinu nepravde i njene posljedice, posebno za zaštitu jevrejskog života”.

Zbog ruskog napada na Ukrajinu, posebno će biti upozoreno na “zabranu vođenja napadačkog rata”. Držanje suprotno tim zahtjevima trebalo bi onemogućiti dobivanje njemačkog državljanstva.

Osobama koje potiču iz inostranstva, njemački pasoš može biti oduzet u roku od deset godina, primjer radi, zbog grube prevare ili davanja lažnih podataka. Reforma predviđa i oduzimanje državljanstva u slučaju lažne izjave o podršci slobodarsko-demokratskom ustavnom poretku.

Novi zakon bi mogao stupiti na snagu već u aprilu. Prema informacijama ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj trenutno živi oko 12 miliona stranih državljana, od kojih oko 5.3 miliona boravi u zemlji najmanje deset godina.

Jednostavnija deportacija

Bundestag je 18. januara 2024. usvojio zakon kojim bi trebalo da se pojednostavi deportacija odbijenih tražitelja azila i ilegalnih migranata. Tim se zakonom ukida obaveza državnih vlasti da najave deportaciju. Izuzetak su porodice sa djecom mlađom od 12 godina. Isto tako, prigovor ili žalba na odluku o zabrani boravka u Njemačkoj više ne odlažu izvršenje.

Prema informacijama saveznog ministarstva unutarnjih poslova, u Njemačkoj je u decembru registrovano 242.642 ljudi koji su izgubili pravo boravka u zemlji. No, 193.972 njih dobilo je tzv. Duldung, odnosno privremeno pravo boravka