Priča o Bosni i Hercegovini: „Oslobođenje“ proslavilo 25.000. broj

Dnevne novine „Oslobođenje“ danas su proslavile izlazak 25.000. broja. Jubilej kojim se niti jedno “dnevno štivo” u BiH, a i rijetko koje u regionu može pohvaliti. Tim povodom „Oslobođenje“ je ispred svoje zgrade organizovalo koktel, kojim su željeli obilježiti veliki jubilej.

O značaju i ugledu koji najstariji dnevni list u BiH uživa pokazuje i dolazak brojnih uglednih ljudi iz društvenog života od političara, preko književnika, umjetnika i sportista, do novinara, javlja Anadolu Agency (AA).

„Ništa u ovoj zemlji nije lagano, zato sam beskrajno sretna što je ‘Oslobođenje’ uspjelo i što danas slavi svoj uistinu veliki jubilej. Zahvalila bih se svim kolegama novinarima koji su nam pomogli u pripremanju ovog 25.000. broja. U današnjem primjerku na 164 stranice to se jasno vidi. Usuđujem se reći da je jako puno bh. novinara radilo skupa s nama pokazujući na taj način da ‘Oslobođenje’ prepoznaju kao priču o Bosni i Hercegovini. Kao bh. brend, ono što zapravo i jesmo“, rekla je Vildana Selimbegović, glavna i odgovorna urednica „Oslobođenja“.

Naravno, u budućnosti najveći izazov pred kojim se „Oslobođenje“ kao printani medij nalazi, jeste borba sa elektronskim glasilima.

„Da bi u danas u digitalnom svijetu kao printani medij imao šansu, on mora imati svoju jasnu uređivačku politiku i mora imati vrlo jasno izražene stavove. Naravno, oni trebaju biti izneseni na stranicama koje su planirane za stavove, a u ostatku novine morate se truditi da imamo puno dobrih tema, koje ljude zanimaju. Vjerujem da nas zbog toga ljudi i čitaju“, zaključila je Selimbegović.

Tokom 73 godine, koliko „Oslobođenje“ postoji kroz njega je prošao ogroman broj novinara, koji su u njemu gradili svoju karijeru, a neki od njih nikada ga nisu ni napustili. Jedna od novinarki koja je više od dvije decenije u „Oslobođenju“ je Edina Kamenica.

„Uvijek se na neki način bojim velikih riječi, jer onda možete oskrnaviti suštinu. Međutim, 25.000 je zaista puno kada počnete da brojite samo, kada pomislite na jedan životni vijek čovjeka od 73 godina, kažemo on ima lijepe godine. Zamislite jednu novinu koja je za sve to vrijeme živjela svoj život, a istovremeno imala uticaje sa svih strana. Imala je uticaje sistema koji su se mijenjali. Drugi svjetski rat, pa poslijeratni period, jedna vrsta socijalističkog sistema, pa druga vrsta socijalističkog sistema, pa raspad one države, pa ova država za koju još i ne znamo kakva je. No, to je naša draga Bosna i Hercegovina za koju je ‘Oslobođenje’, bez obzira u kojoj je formi djelovalo, uvijek bilo vezano. I to jedina konstanta koja mene lično drži za ‘Oslobođenje’. Mislim da na ovim našim prostorima ‘Oslobođenje’ će, bez obzira na elektoronsku konkurenciju, još dugo opstati ukoliko bude u skladu sa svojim imenom. Ukoliko se bude oslobađalo stega i svih mogućih lanaca kojima smo kao pojedinci i cijelo društvo na neki način vezani. Mislim da što se tiče ovih prostora ‘Oslobođenje’ nema konkurencije. Svaka novina, što se kaže u narodu, ima svoju nafaku, kao i svaki medij“, kazala je Kamenica.

Dugogodišnja novinarka „Oslobođenja“ istakla je nadu da će novina nastaviti svoju porodičnu tradiciju za koju smatra da je fenomen u BiH. Naime, navika čitanja „Oslobođenja“ se prenosila sa koljena na koljeno i nada se da će tako ostati.

„Voljela bih da i dalje budemo takvih, da nas čitaoci vole vidjeti u svojim porodicama. Mislim da je porodica zaista ono najtoplije i najvažnije u našim životima“, smatra Kamenica.

Koktel na platou ispred zgrade „Oslobođenja“ u Sarajevu prisustvovali su Deniz Zvizdić, predsjedavajući Vijeća ministara BiH, Marinko Čavara, predsjednik Federacije BiH, Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a i bivši federalni premijer, Cihad Erginay, ambasador Republike Turske u BiH, kao i mnogi drugi političari i ugledni ljudi…

Prvi broj „Oslobođenja“, kao organa Narodnooslobodilačkog fronta za BiH, izašao je 30. augusta 1943. godine. Ovaj, kao i drugi primjerak štampani su u Donjoj Trnovi kod Bijeljine. Prvi broj „Oslobođenja“ nakon Drugog svjetskog rata objavljen je 12. aprila 1945. godine. Bio je to 30. primjerak novine, koja je štampana u Sarajevu. Tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine „Oslobođenje“ nije prekidalo svoje rad, nego je svakodnevno izlazilo u opkoljenom Sarajevu.